hrvatski

Bezmasna prehrana - da ili ne?

Prehranu možemo najbolje definirati kao iskorištavanje hrane od strane živih organizama. Iako nam se čini da je o hrani već sve poznato i rečeno, kompleksnost sastava hrane, kao i složenost biokemijskih puteva njezina korištenja u organizmu, još uvijek predstavljaju veliku nepoznanicu. Optimalna prehrana pretpostavlja unos hrane koja svojom količinom i sastavom u potpunosti zadovoljava potrebe organizma, ali ih ne premašuje. Nažalost, pretilost kao posljedica prekomjernog unošenja hrane poprimila je razmjere epidemije, a koronarne bolesti kao redoviti pratilac pretilosti predstavljaju najučestaliji uzrok smrti u razvijenom svijetu. Preporuka zdravstvenih organizacija da sadržaj masnoća u hrani bude manji od 30%, dovela je u nekim slučajevima do pretjeranog izbjegavanja masnoća uopće. Iako su se bezmasne dijete i dijete sa sniženim udjelom masnoća pokazale učinkovite kod osoba sa kliničkom slikom hiperlipoproteinemija, razvijene ateroskleroze i povišenog krvnog tlaka, kod zdravih osoba mogu dovesti do negativnog učinka ukoliko se primijenjuju kroz dulje vrijeme. Pored niza promjena uzrokovanih nedostatkom esencijalnih masnih kiselina, kao što su smanjena brzina rasta, dermatitis, lezije kože i gubitak kose, kao prateća pojava može se javiti hipo- ili avitaminoza vitamina topljivih u uljima, dakle vitamina A, D, E i K. Masnoće nisu, dakle, same po sebi dobre ili loše, važno je da njihov unos bude kvalitativno i kvantitativno uravnotežen.

masti ; kolesterol ; pretilost

nije evidentirano