hrvatski

Statističko-variografska analiza kemijskog sastava podzemne vode varaždinske regije

Kakvoća podzemne vode u varaždinskoj regiji sustavno se prati tijekom posljednjih gotovo 30 godina. U ovom su radu analizirani: pH vrijednost, utrošak KMnO4, koncentracija amonijaka, koncentracija nitrata i koncentracija klorida na crpilištima Varaždin, Bartolovec i Vinokovščak te izvorištu Belski Dol. Od svih analiziranih parametara kakvoće podzemne vode samo je koncentracija nitrata iznad zakonom određene najveće dopuštene vrijednosti i to samo na crpilištu Varaždin. Zastupljenost parametara kakvoće podzemne vode mijenja se u prostoru i vremenu. Statističkom je analizom utvrđeno da dinamika tih promjena u vremenu također nije konstantna. Stoga je ukupno promatrano razdoblje podijeljeno na nekoliko kraćih, koja se međusobno bitno razlikuju upravo po toj dinamici. Korelacija također nije konstantna, kako između istovrsnih parametara na različitim lokacijama tako i između različitih parametara na istoj lokaciji. Zbog toga se ukupno promatrano razdoblje ponovno može podijeliti na nekoliko kraćih, tijekom kojih korelacija varira od vrlo jake do beznačajne. Vrijednost koeficijenta korelacije za cjelokupno razdoblje ne odražava aktualnu povezanost, zbog čega ne bi bilo opravdano tu vrijednost uzimati kao mjerodavnu. Navedene promjene u korelaciji rezultiraju formiranjem različitih struktura u dijagramima disperzije. U većinu histograma empiričkih vrijednosti moguće je uklopiti neku od teorestkih razdioba. Uklopljene se razdiobe mogu, do određene mjere, sistematizirati po parametrima. Variografskom analizom obrađivani su vremenski nizovi podataka dnevnih analiza i u većini slučajeva utvrđena je određena povezanost između tih rezultata. Dobiveni se variogrami međusobno bitno razlikuju i to kod svakog od obrađivanih parametara zbog čega nije moguća sistematizacija variograma po parametrima. Između vremenskih nizova godišnjih prosjeka i variograma postoji povezanost. Stoga je opravdano istovremeno analizirati i međusobno usporediti rezultate statističke i varigrafske analize. Za određene su parametre godišnji prosjeci na različitim lokacijama podjednaki a istovremeno se pripadni variogrami bitno razlikuju. Ove činjenice upućuju na zaključak da uzorci iz dviju lokacija dolaze iz istih statističkih populacija ali su njihove vrijednosti u vremenu distribuirane na bitno različite načine i međusobno nisu korelirane. Ako su pak variogrami sličniji, podaci iz pripadnih vremenskih nizova biti će međusobno jače korelirani. Između dva vremenska niza postoji fazni pomak. Definiran je postupak određivanja faznoga pomaka i korigirane vrijednosti koeficijenta korelacije. Postoji pozitivna korelacija između faznoga pomaka i dometa variograma, odnosno negativna korelacija između faznoga pomaka i nugget varijance.

podzemna voda; kemijski sastav; statističko-variografska analiza; fazni pomak

nije evidentirano