hrvatski

Rod Borića bana. Primjer plemićkog roda u srednjovjekovnoj Požeškoj županiji

Plemstvo kao vodeća društvena grupa u srednjovjekovnoj ugarsko-hrvatskoj državi nije u hrvatskoj historiografija dosad dostatno obrađeno. To napose vrijedi za plemstvo i plemićke rodove na području današnje Slavonije. Stoga, ovaj rad nastoji obraditi povijest jednog od plemićkih rodova s toga područja, roda Borića bana, te tako doprinijeti spoznajama o plemstvu na tom prostoru tijekom srednjeg vijeka. Prilikom obrade teme korišteni su rezultati i metodologija rada kako hrvatskih tako i stranih, napose mađarskih, povjesničara, kao i rezultati arheologije, povijesti umjetnosti, te pomoćnih povijesnih znanosti (genealogije, heraldike, arhontologije, povijesne topografije). Rad obuhvaća razdoblje od pojave ovoga roda u izvorima do pada Slavonije pod osmanlijsku vlast, kada rod gubi svoje baštinske zemlje. U njemu se, uz to što se govori o povijesti plemićkog roda Borića bana, odnosno obitelji koje su mu pripadale, te djelovanju pojedinih pripadnika roda, pažnja poklanja i funkcioniranju i strukturi samog roda. Rekonstruirano je, koliko je to bilo moguće, rodoslovlje roda, prikazani odnosi među članovima roda, položaj žena, bračne strategije, sustav nasljeđivanja imena. Obrađuju se posjedi koji su pripadali rodu i njegovim pripadnicima (njihov smještaj, veličina, vrsta vlasništva koja je nad njima postojala), te analizira sistem nasljeđivanja i pravo rođačkog prvokupa. Govori se o sjedištima pripadnika roda, a pažnja je posvećena i pitanju postojanja/nepostojanja svijesti o pripadnosti rodu, zajedničkim simbolima (grbovima), kao i odnosu s crkvom, napose mogućnosti postojanja zajedničkog kultnog središta. Osnovno pitanje na koje se pokušava odgovoriti je da li je i koliko rod djelovao kao cjelina, te koji su elementi utjecali na promjene u koheziji unutar roda, na jačanje i slabljenje veza među njegovim pripadnicima.

plemićki rod; Slavonija; Požeška županija; srednji vijek

nije evidentirano