hrvatski

Istraživanje debljinskog prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)

Povijest Slavonije i Srijema usko je vezana uz šumu a posebice uz hrast lužnjak (Quercus robur L.). Potrebno je naglasiti da je ova vrsta plemenitog drva obilježila gospodarski razvoj ovog hrvatskog kraja, a posebice razvoj kulturne, prosvjetne i znanstvene misli. O hrastu i slavonskim hrastovim šumama su govorili, pisali i pišu mnogi znanstvenici, a zainteresirane upućujem na opsežnu monografiju "Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj", u izdanju Centra za znanstveni rad Vinkovci Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti(1996.), gdje je glavni urednik akademik Dušan Klepac prikazao značenje hrasta lužnjaka za Hrvatsku. S obzirom na ekološko značenje šuma hrasta lužnjaka i saznanje da taj šumski ekosustav nije više tako stabilan, štoviše da je ugrožen, istražujemo kretanje radijalnog prirasta (širine goda) hrasta lužnjaka. U sklopu rada koristili smospoznaje djelomično objavljenih preliminarnih istraživanja znanstvenog tima prof. dr. sc. Ankice Pranjić iz 1988/89 godine i novih istraživanja na dijelu istih lokaliteta u 2001 godini. Dendrokronološke metode primjenjuju se da bi se što točnije odredili datumi nekih događaja u prošlosti te rekonstruiranju prirodne pojave i procesi koji su utjecali na produktivnost i dinamiku razvoja šumskog ekosustava. Znači, dendrokronološkim metodama provodimo analize radijalnog prirasta (širine goda) te tako proučavamo stanje sastojine u prošlosti (Van Deusen 1987). Saznanje da su šumski ekosustavi ugroženi, a naročito šumski kompleks Spačva u Slavoniji, ponukalo nas je da provedemo preliminarna istraživanja 1988. godine u svrhu ustanovljivanja radijalnog prirasta (širine goda) odnosno debljinskog prirasta hrasta lužnjaka, u sastojinama koje su u vrijeme prvog snimanja bile stare 100-110 godina, a u vrijeme drugog snimanja bile su stare 120-130 godina. Glede toga snimljeno je 82 stabla hrasta lužnjaka na tri lokaliteta u Gospodarskim jedinicama Slavir, Topolovac, Debrinja u šumarijama Otok, Lipovac i Strošinci. Ponovno je 2001 godine snimljeno 50 stabala hrasta lužnjaka na dva lokaliteta u Gospodarskim jedinicama Slavir i Topolovac u šumarijama Otok i Lipovac. Na snimljenim hrastovim stablima uzeti su pomoću Presslerovog svrdla relativno dugi izvrtci da bi se moglo očitati najmanje 20-25 širina godova, za parcijalnu analizu radijalnog odnosno debljinskog prirasta. Tečajni godišnji debljinski prirast (ir - radijalni) hrasta lužnjaka je određen za posljednjih i pretposljednjih 5, te poslijednjih 10 godina. Budući je ovisnost id = f(d1.30) linearna, podaci su za sve sastojine i određena razdoblja izjednačeni pravcem. U svim promatranim sastojinama hrasta lužnjaka postoji dosta jaka veza između debljinskog prirasta i prsnog promjera (r = 0, 6). Tečajni godišnji debljinski prirast u vremenskom razdoblju od 1978.-1987. manji je od 4mm (id < 0, 4cm) odnosno širina goda za to razdoblje u sva tri šumska predjela je manja od 2mm (ir < 0, 2cm). Za vremensko razdoblje od 1991-2001 uočavamo da je trend tečajnog godišnjeg prirasta isto manji od 4mm (id < 0, 4cm) odnosno širina goda za to razdoblje u oba šumska predjela je manja od 2mm (ir < 0, 2cm). Dosadašnja saznanja i istraživanja govore nam da je debljinski prirast (id) hrasta lužnjaka između 0, 6-0, 7cm odnosno da je širina goda (ir) 3, 0-3, 5mm (Klepac 1963), te da postoji trend smanjivanja (Klepac 1969). Istraživanja prof. A. Pranjić pokazala su da je debljinski prirast (id) hrasta lužnjaka manji 0, 6cm odnosno da je širina goda (ir) manja od 3, 0mm (Pranjić 1980). Dendrokronološka istraživanja hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu su ukazala da je širina goda od 1, 03-1, 85mm odnosno da je debljinski prirast od 0, 21-0, 37cm (Lukić i dr. 1996). Prethodna istraživanja pokazuju da su promatrani šumski ekosustavi i dalje pod sinergističkim djelovanjem različitih ekoloških čimbenika (podzemne vode, promjene klime, čovjeka...), koji utječu na rast i prirast pojedinih stabala odnosno čitavih sastojina vrijednih vrsta drveća. Dobiveni rezultati istraživanja širine goda odnosno debljinskog prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u spačvanskom bazenu, polučeni na relativno malom uzorku, pokazuju da se sredinom prošlog stoljeća uočeni trend smanjivanja debljinskog prirasta hrasta lužnjaka (Klepac 1969) i dalje nastavlja. To znači, da bi se mogao ostvariti postulat višenamjenskog progresivnog potrajnog gospodarenja šumama, potrebno je na istom prostoru minucioznim znanstvenim radom uskladiti gospodarske, ekološke, hidrološke i socijalne funkcije šume a posebice šume hrasta lužnjaka u Spačvi, da se i buduće generacije mogu njima ponositi.

hrast lužnjak; radijalni prirast/debljinski prirast; dendrokronologija; vremenske serije; višenamjensko progresivno gospodarenje šumama

nije evidentirano