hrvatski

Utjecaj gladovanja na koncentraciju ukupnih bjelančevina i mokraćne kiseline u krvnoj plazmi pačića

Gladovanje u nekih ptica popratna je pojava u vrijeme mitarenja, ležanja na jajima i dugotrajnih letova prilikom čega, štedeći, vlastite bjelančevine zadovoljavaju svoje energetske potrebe prvenstveno mobilizacijom glikogena, a potom i masti. Mokraćna kiselina predstavlja krajnji produkt razgradnje bjelančevina u ptica, a njena povišena koncentracija u plazmi za vrijeme gladovanja odraz je pojačane razgradnje tkivnih bjelančevina. Šestodnevnim gladovanjem željelo se istražiti u kojoj mjeri pačići u tom pokusnom razdoblju koriste vlastite bjelančevine kao nadomjestak alimentarnih. Pačići pekinške patke u starosti od 28 dana podijeljeni su u normalno hranjenu (kontrolnu) skupinu i skupinu podvrgnutu gladovanju (pokusnu). Pačići obje skupine žrtvovani su dekapitacijom 3, 4, 5. i 6. dana gladovanja i u krvnoj plazmi spektrofotometrijski im je određena količina bjelančevina i mokraćne kiseline. Koncentracija ukupnih bjelančevina u krvnoj plazmi izgladnjivanih pačića bila je uvijek značajno niža od kontrolnih vrijednosti. Koncentracija mokraćne kiseline značajno je porasla 3. dana gladovanja, a zatim se približila vrijednostima zabilježenim u kontrolnoj skupini. Niska koncentracija ukupnih bjelančevina tijekom cijelog pokusnog razdoblja vjerojatno je bila posljedica njihove manjkave obnove zbog nedostatka aminokiselina u vrijeme gladovanja, ali i pojačang iskorištavanja vlastitih bjelančevina u energetske svrhe, te za sintezu neophodno potrebnih bjelančevina. Povišena koncentracija mokraćne kiseline upućuje na nešto veću razgradnju tkivnih bjelančevina 3. dana gladovanja.

gladovanje; pačići; krvna plazma; bjelančevine; mokraćna kiselina

nije evidentirano

engleski

Effect of fasting on plasma total protein and uric acid concentration in ducklings

Gladovanje u nekih ptica popratna je pojava u vrijeme mitarenja, ležanja na jajima i dugotrajnih letova prilikom čega, štedeći, vlastite bjelančevine zadovoljavaju svoje energetske potrebe prvenstveno mobilizacijom glikogena, a potom i masti. Mokraćna kiselina predstavlja krajnji produkt razgradnje bjelančevina u ptica, a njena povišena koncentracija u plazmi za vrijeme gladovanja odraz je pojačane razgradnje tkivnih bjelančevina. Šestodnevnim gladovanjem željelo se istražiti u kojoj mjeri pačići u tom pokusnom razdoblju koriste vlastite bjelančevine kao nadomjestak alimentarnih. Pačići pekinške patke u starosti od 28 dana podijeljeni su u normalno hranjenu (kontrolnu) skupinu i skupinu podvrgnutu gladovanju (pokusnu). Pačići obje skupine žrtvovani su dekapitacijom 3, 4, 5. i 6. dana gladovanja i u krvnoj plazmi spektrofotometrijski im je određena količina bjelančevina i mokraćne kiseline. Koncentracija ukupnih bjelančevina u krvnoj plazmi izgladnjivanih pačića bila je uvijek značajno niža od kontrolnih vrijednosti. Koncentracija mokraćne kiseline značajno je porasla 3. dana gladovanja, a zatim se približila vrijednostima zabilježenim u kontrolnoj skupini. Niska koncentracija ukupnih bjelančevina tijekom cijelog pokusnog razdoblja vjerojatno je bila posljedica njihove manjkave obnove zbog nedostatka aminokiselina u vrijeme gladovanja, ali i pojačang iskorištavanja vlastitih bjelančevina u energetske svrhe, te za sintezu neophodno potrebnih bjelančevina. Povišena koncentracija mokraćne kiseline upućuje na nešto veću razgradnju tkivnih bjelančevina 3. dana gladovanja.

fasting; ducklings; plasma; proteins; uric acid

nije evidentirano