Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Rehabilitacijski učinci na kvalitetu glasa djece s umjetnom pužnicom (CROSBI ID 506750)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Vranić, Đurđica ; Brestovci, Behlul Rehabilitacijski učinci na kvalitetu glasa djece s umjetnom pužnicom // 2. Simpozij o probiru na oštećenje sluha, dijagnostici i rehabilitaciji: zbornik sažetaka / Marn, Borut ; Zakanj, Zora (ur.). Zagreb: Hrvatska udruga za ranu dijagnostiku oštećenja sluha, Hrvatsko logopedsko društvo, 2003. str. 29-29-x

Podaci o odgovornosti

Vranić, Đurđica ; Brestovci, Behlul

hrvatski

Rehabilitacijski učinci na kvalitetu glasa djece s umjetnom pužnicom

Mnogi su autori proučavali glas slušno oštećenih osoba zbog njegove osobnosti koja privlači pozornost. Istraživanja akustičkih značajki glasa slušno oštećene djece pokazala su povećanje vrijednosti osnovnog laringealnog tona, neprimjerenu glasnoću, pojačanu nazalnost. Neka istraživanja osoba s ugrađenom umjetnom pužnicom, pokazala su sniženje FO i smanjenje varijabilnosti jačine glasa. Stoga je cilj našeg istraživanja bio utvrditi i raščlaniti akustičke karakteristike glasa predškolske djece s umjetnom pužnicom. Istraživanje je rađeno na 41 predškolskom djetetu s umjetnom pužnicom na kompleksnoj slušno-govornoj rehabilitaciji u Poliklinici SUVAG. Umjetna pužnica je djeci ugrađena u različitoj starosnoj dobi. Neka su djeca bila uključena u slušno-govornu rehabilitaciju i prije operativnog zahvata, a neposredno nakon operativnog zahvata su obuhvaćena kompleksnom slušno-govornom rehabilitacijom. S obzirom na trajanje rehabilitacije djeca su podijeljena u tri skupine: I. s rehabilitacijom od 2 do 4 mjeseca, II. od 7 do 11 mjeseci i III. od 12 do 41 mjesec rehabilitacije. Glas, riječi i rečenice snimljeni su uređajem Mini disc SONY i računalom (Pentium) u digitalnom obliku. Glas je procijenjen u više od trideset parametara s uređajem Multi-Dimensional Voice Program (Kay Elements Company) uz brojčani i grafički prikaz, a procjena nazalnosti (nasalance) učinjena je uređajem Nasal View (Dr. Speech Tiger electronics) i izražena je u postocima. Statistički značajne razlike utvrđene su između grupe ispitanika s obzirom na trajanje rehabilitacije u visini osnovnog laringealnog tona (FO ), Max FO i postotku nazalnosti. Frekvencija osnovnog laringealnog tona (FO ) za I. skupinu iznosila je 328, 4 Hz, za II. skupinu 292, 1 Hz, a za III. skupinu 283, 2 Hz. Duljinom rehabilitacije pravilno pada visina osnovnog tona. Isto tako uočljiv je i pad postotka nazalnosti u glasu s obzirom na trajanje rehabilitacije. Za I. skupinu iznosio je 23, 68%, za II. skupinu 20, 99%, a za III. skupinu 14, 73% nazalnosti. I ovdje duljom rehabilitacijom pravilno pada neželjena nazalnost glasa. Rezultati istraživanja pokazuju da se tijekom rehabilitacije približavaju vrijednosti akustičkih varijabli i postotak nazalnosti vrijednostima kod čujuće djece. Iz tog se dobro vidi koliko su djeca s umjetnom pužnicom bliža čujućima od gluhe sa slušnim pomagalima, a bez umjetne pužnice.

?

NEPOTPUN BIBLIOGRAFSKI ZAPIS!!

engleski

?

nije evidentirano

?

nije evidentirano

Podaci o prilogu

29-29-x.

2003.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

2. Simpozij o probiru na oštećenje sluha, dijagnostici i rehabilitaciji: zbornik sažetaka

Marn, Borut ; Zakanj, Zora

Zagreb: Hrvatska udruga za ranu dijagnostiku oštećenja sluha, Hrvatsko logopedsko društvo

Podaci o skupu

2. Simpozij o probiru na oštećenje sluha, dijagnostici i rehabilitaciji

predavanje

07.11.2003-08.11.2003

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti