hrvatski

Dinamika rasta i razvitka kultivara endivije (Cichorium endivia L.) u cjelogodišnjem uzgoju

Proizvodnja endivije ima dugu tradiciju u Hrvatskoj, kod nas nema nikakvih znanstvenih spoznaja vezanih uz ovu kulturu, a i na svjetskoj razini su relativno siromašne. Upoznavanje s morfološkim i fiziološkim svojstvima ove kulture je prva pretpostavka u unapređenju tehnologije proizvodnje. Redovita opskrba tržišta uglavnom se postiže kombiniranjem rokova sadnje te izborom kultivara i lokacije uzgoja. Devet kultivara endivije testirano je na tri lokacije (Imotski, Komiža, Trogir) u jesenskim i proljetnim rokovima sadnje. Preuranjena berba uslijed naglog izduživanja cvjetne stabljike zabilježena je u proljetnoj berbi jesenskih rokova sadnje koji su prezimjeli polju, te kod proljetnih rokova sadnje. Biljke iz kasnijih jesenskih rokova sadnje prorastale su u proljeće u uvjetima porasta temperature zraka i dužine dana, te je prorastanje počinjalo već u fazi 25 listova po biljci. U ljetnoj berbi kod proljetnog roka sadnje endivija je do početka prorastanja razvila preko 150 listova po biljci. Najbrže su prorastali kultivari koji su imali najveću masu glavice. Najkraće razdoblje uzgoja je u ranom proljetnom roku sadnje (40 dana), a najduže u kasnim jesenskim rokovima (preko 200 dana). Kraće razdoblje uzgoja bilo je kod jesenskih i proljetnih rokova sadnje u ranijem roku, međutim, razlike među kultivarima obzirom na ranozrelost nisu zabilježene. Na prinos endivije veći utjecaj je imao rok sadnje, u jesenskom uzgoju veći prinos je bio u ranim rokovima sadnje, a u proljetnom uzgoju u kasnijem roku sadnje. Izborom lokacije uzgoja i roka sadnje u našim uvjetima može se postići redovita opskrba tržišta proizvodom zadovoljavajuće kvalitete. Lokacija u Imotskom pogodna je za rani jesenski uzgoj endivije, odnosno sadnju tijekom kolovoza, na lokaciji u Trogiru optimalni rokovi sadnje su do polovice rujna, dok se u Komiži endivija može saditi i tijekom listopada. Utjecaj okoliša na komponenete rasta i procjena parametara za izradu modela rasta provedena je sadnjom dva kultivara endivije u pet rokova sadnje na lokaciji u Trogiru. Porast mase biljke više je ovisio o porastu sume aktivnih temperatura (oCd) nego o broju dana od sadnje. Najbolje podudaranje zabilježenih i predviđenih vrijednosti bilo je kod kvadratne krivulje, međutim, završnu masu biljke bolje je predviđala Gompertzova krivulja. Početna relativna stopa rasta mase rozete bila je veća pri višim temperaturama zraka, no u uvjetima viših temperatura ranije je zabilježen pad relativne stope rasta. Linearna veza između relativne stope rasta i mase glavice ustanovljena je u trećem tjednu uzgoja. Broj listova rastao je s porastom oCd po kvadratnom modelu, stoga je najveći broj listova zabilježen u zadnjem proljetnom roku sadnje. Indeks površine lista (LAI) se sporo povećavao u prva dva tjedna uzgoja, no nakon toga je brže rastao pri višim temperaturama. U samom početku uzgoja udio lista u ukupnoj masi biljke (LWR) pokazao je blagi rast, na kraju uzgoja LWR je bio veći kod uzgoja pri nižim temperaturama zraka. Specifična površina lista (SLA) smanjivala se s brojem dana od sadnje, viša SLA zabilježena je u pri nižim temperaturama uzgoja. Analiza rasta pokazuje utjecaj čimbenika okoliša, a posebno temperature, na pojedina svojstva i komponente rasta, no pri tome je ustanovljen i značajan utjecaj kultivara.

prinos; rokovi sadnje; temperatura; prorastanje; LAI; SLA; krivulje rasta

nije evidentirano