Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Đakovačka katedrala kao predložak za crkvu u Geldorpu u Nizozemskoj (CROSBI ID 507223)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Damjanović, Dragan Đakovačka katedrala kao predložak za crkvu u Geldorpu u Nizozemskoj // Međunarodni znanstveni skup Josip Juraj Strossmayer povodom 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti / Šanjek Franjo ; Šuljak, Andrija (ur.). Zagreb : Đakovo: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2005. str. 57-58-x

Podaci o odgovornosti

Damjanović, Dragan

hrvatski

Đakovačka katedrala kao predložak za crkvu u Geldorpu u Nizozemskoj

Đakovačka katedrala nesumnjivo je jedan od najznačajnijih spomenika hrvatskog historicizma. I vanjskim i unutrašnjim uređenjem ova građevina predstavlja najuspjeliju arhitektonsku realizaciju druge polovine 19. stoljeća u Hrvatskoj. Katedrala je djelo arhitekata Karla Rösnera i Friedricha Schmidta, tada najznačajnijih projektanata sakralnih objekata u Austro – ugarskoj Monarhiji. Hrvatska je arhitektura u 19. stoljeću izrazito receptivnog karaktera. S jedne strane, uvoze se projektanti iz inozemstva, a s druge, i doseljeni i domaći arhitekti projektiraju pod snažnim utjecajem uglavnom austrijske i njemačke arhitekture. Svojevrsnu iznimku predstavlja katedrala u Đakovu. Nastala je doduše po projektu bečkih arhitekata, ali je istodobno jedina naša građevina 19. stoljeća koja je utjecala na oblikovno rješenje bar jedne crkve, koliko se za sada može ustanoviti, izvan Hrvatske. Đakovačka katedrala prvo je realizirano djelo visokog historicizma u sakralnoj arhitekturi Hrvatske. Zahvaljujući tom što je projekt za nju naručen u Beču sredinom 60- tih godina 19. stoljeća ne pokazuje bitno stilsko zakašnjenje u odnosu na tada najaktualnija zbivanja u arhitekturi. Upravo zbog oblikovne aktualnosti projekta za katedralu, ona je mogla poslužiti kao uzor za izgradnju sakralnih građevina u Monarhiji i srednjoj Europi. Rimokatolička crkva Svete Brigide u mjestu Geldorpu kraj Eindhovena u Nizozemskoj, podignuta 1889. – 1891. godine, djelo najznačajnijeg neogotičara Nizozemske Charlesa Webera, primjer je građevine nastale pod snažnim utjecajem katedrale u Đakovu. Weber, porijeklom Nijemac iz Kölna, najvjerojatnije se preko ondašnjeg tiska upoznao s Rösner-Schmidtovim rješenjem đakovačke katedrale. Naime, izgled ove građevine bio je reproduciran u brojnim člancima ondašnjeg inozemnog: njemačkog, talijanskog i francuskog tiska, uključujući i tada vjerojatno najuglednije arhitektonsko glasilo viktorijanske Engleske ” The Builder” . Istodobno, biskup Strossmayer objavio je sredinom 70-tih prvu monografiju ove crkve. Konačno, projekti đakovačke katedrale bili su izloženi i na svjetskoj izložbi 1867. godine u Parizu, u Austrijskom paviljonu. Bez obzira na to kako je Weber dobio uvid u izgled i/ili projekt đakovačke katedrale, sličnosti crkve Svete Bridige u Geldropu s ovom građevinom su tako velike da je neposredan utjecaj siguran.

Đakovo-katedrala; biskup Josip Juraj Strossmayer; Geldrop-župna crkva Svete Brigide; Karl Rösner; Friedrich von Schmidt; Carl Weber

nije evidentirano

engleski

Djakovo Cathedral as Model for the Parish Church in Geldrop in Holand

nije evidentirano

Đakovo-cathedral; bishop Josip Juraj Strossmayer; Geldrop-parish church St. Brigida; Karl Rösner; Friedrich von Schmidt; Carl Weber

nije evidentirano

Podaci o prilogu

57-58-x.

2005.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Međunarodni znanstveni skup Josip Juraj Strossmayer povodom 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti

Šanjek Franjo ; Šuljak, Andrija

Zagreb : Đakovo: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Podaci o skupu

Međunarodni znanstveni skup Josip Juraj Strossmayer povodom 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti

predavanje

19.05.2005-20.05.2005

Đakovo, Hrvatska; Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti