hrvatski

Ekološka zabrinutost. Percepcija ekoloških problema kao zabrinjavajućih

Članak polazi od teze da se ekološki problemi u svijetu i Hrvatskoj nisu smanjili. Njihovo je obilježje sukcesivnost i kumulativnost u nastajanju i trajnost u postojanju. Iznose se rezultati empirijskog istraživanja percepcije ekoloških problema (zagađivanje zraka, vode, hrane, smanjenje prirodnih resursa i obradivih površina, gomilanje komunalnog i opasnog otpada, odumiranje šuma i klimatske promjene) kao danas "zabrinjavajućih" na reprezentativnom uzorku od 1202 ispitanika u Hrvatskoj 2004. godine. Primijenjen je instrument od jedanaest tvrdnji. Najviše su zabrinjavajući "neodgovarajuće zbrinjavanje komunalnog otpada", "gomilanje opasnog otpada" i "zagađenost hrane", a najmanje zabrinjavajući su "zagađenost pitke vode", "rijeka, jezera i mora" te "odumiranje šuma". Utvrđene su statistički značajne razlike na nekim sociodemografskim obilježjima. Multivarijatna analiza izdvojila je dva faktora "klasični ekološki problemi" i "novi ekološki problemi". Računate su korelacije ovih faktora sa socijalno-ekološkim orijentacijama (antropocentrizam, ekocentrizam i tehnocentrizam) i pojedinim tvrdnjama na instrumentu. Usporedba rezultata nekoliko istraživanja (1988., 1994.) s ovima (2004.) pokazuje se da su ispitanici "strože" - u biti "realnije", procjenjivali ekološke probleme. Istodobno su "blaže" - u biti "pesimističnije", procjenjivali kakvi će ti problemi biti u sljedećem razdoblju (za 10-15 godina). Pri sljedećoj procjeni ispitanici su postupali na isti način. Prosječne vrijednosti aktualne procjene (2004.) veće su nego prijašnje (1988.) aktualne procjene, a manje od očekivanja. Hrvatskoj je potreban eko-barometar.

eko-barometar; ekološka senzibilnost; klasični ekološki problemi; novi ekološki problemi; klimatske promjene; opasni otpad; zagađivanje okoliša

nije evidentirano