hrvatski

Što je doksa?

Polazište za raspravu o doksi je Husserlova ideja o znanosti kao moćnoj, nadirućoj ideji čiji se pobjednički hod ne može zaustaviti. Za njega je filozofija najstroža znanost i ozbiljuje se u fenomenologiji koju valja jasno lučiti od svjetonazorne filozofije (npr. filozofije života, egzistencijalizma) ili od historizma i naturalističke filozofije. Filozofiju kao strogu znanost (episteme) Husserl zove "fenomenologijskom svijesti". Filozofija je kao episteme moguća na temelju prevladavanja dokse. Husserlova fenomenologija kao stroga znanost nastavlja se na Kantovu transcendentalnu filozofiju i na Descartesovo zasnivanje filozofije kao znanosti, tako da su Descartesova dvojba, Kantova kritika i Husserlova metodološka "epoché" samo različita imena za istu stvar, naime za iskorak iz dokse i njezino napuštanje. Je li Husserl u pravu kad glavnu crtu novovjekovne filozofije vidi u napuštanju dokse u korist izvjesnosti episteme? Autor pokušava odgovoriti na to pitanje navodeći Hegelovo shvaćanje dokse u interpretaciji P. Natorpa. Premda je ustaljeno mišljenje da je Platon bio bezuvjetno na liniji napuštanja dokse, autor upozorava na oprez i pokazuje da Platon u kasnijoj fazi filozofiranja nije težio ukidanju i prevladavanju dokse. Iako ne daje odgovor što je doksa, autor ipak misli da je početna Husserlova teza o znanosti samo puko uvjerenje i ništa više.

Znanost; fenomenologija; mnijenje; znanje; egzistencijalizam; historizam

nije evidentirano