hrvatski

Žene i hrvatska folklorna glazba

Spol ili rod jedan je od aspekata društvena identiteta koji je trajno i snažno utkan u oblike, žanrove, načine glazbenog izražavanja i kontekste folklorne glazbe. Neki od njih su tipični ili čak isključivo muški ili ženski ? primjerice, u većini proljetnih ophoda sjeveroistočne Hrvatske nositeljice su događanja bile mlade djevojke. Istodobno, orijentacija prema tipičnim i reprezentativnim sadržajima i oblicima u znanstvenom i festivalskom predstavljanju folklorne glazbe gotovo je nevidljivima učinila pojave suprotna predznaka. Najbolji su primjer tomu sviračice narodnih glazbala, koje su u prošlosti tek rubno bile prisutne u javnosti seoskih zajednica, no i snažno dodatno marginalizirane znanstvenim i društvenim kanonima. Uz te dvije sastavnice baštinjene iz prošlosti, na rodnu konfiguraciju današnje folklorne glazbe znatno su utjecali i procesi promjene tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Organizirano glazbovanje, organizirana poduka i mreža raznoliko koncipiranih folklornih priredbi imali su naročita utjecaja na današnje odnose zastupljenosti žena i muškaraca ? u organiziranim folklornim skupinama pretežu žene, različite škole, seminari i radionice narodne glazbe uključuju polaznike obaju spolova te su odgojile čitav niz vrsnih sviračica i svirača narodnih glazbala, pojedini specijalizirani festivali pridonijeli su afirmaciji dotad nepoznatnih glazbenica, a ženske su se inačice pojavile i u tradicionalno muškim glazbenim područjima, primjerice u klapskom pjevanju.

žene, folklorna glazba, Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Women and Croatian traditional music

Spol ili rod jedan je od aspekata društvena identiteta koji je trajno i snažno utkan u oblike, žanrove, načine glazbenog izražavanja i kontekste folklorne glazbe. Neki od njih su tipični ili čak isključivo muški ili ženski ? primjerice, u većini proljetnih ophoda sjeveroistočne Hrvatske nositeljice su događanja bile mlade djevojke. Istodobno, orijentacija prema tipičnim i reprezentativnim sadržajima i oblicima u znanstvenom i festivalskom predstavljanju folklorne glazbe gotovo je nevidljivima učinila pojave suprotna predznaka. Najbolji su primjer tomu sviračice narodnih glazbala, koje su u prošlosti tek rubno bile prisutne u javnosti seoskih zajednica, no i snažno dodatno marginalizirane znanstvenim i društvenim kanonima. Uz te dvije sastavnice baštinjene iz prošlosti, na rodnu konfiguraciju današnje folklorne glazbe znatno su utjecali i procesi promjene tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Organizirano glazbovanje, organizirana poduka i mreža raznoliko koncipiranih folklornih priredbi imali su naročita utjecaja na današnje odnose zastupljenosti žena i muškaraca ? u organiziranim folklornim skupinama pretežu žene, različite škole, seminari i radionice narodne glazbe uključuju polaznike obaju spolova te su odgojile čitav niz vrsnih sviračica i svirača narodnih glazbala, pojedini specijalizirani festivali pridonijeli su afirmaciji dotad nepoznatnih glazbenica, a ženske su se inačice pojavile i u tradicionalno muškim glazbenim područjima, primjerice u klapskom pjevanju.

women, traditional music, Croatia

nije evidentirano