hrvatski

Rubno propuštanje staklenih ionomera nakon različitih postupaka obrade ispuna

Ekvilibrij koji postoji među tvrdim zubnim tkivima još uvijek nije moguće dostići implementacijom niti jednog do sada poznatog adhezijskog restorativnog sustava. Očiti dokaz tome, je prisutnost rubne pukotine između restorativnog materijala i zuba, s posljedičnim rubnim propuštanjem. Tijekom vremena propuštanje dovodi do neželjenih pojava kao što su: osjetljivost zuba, rubna obojanost, narušena estetika, sve do reverzibilnih ili ireverzibilnih promjena unutar zubne pulpe. Staklenoionomerni materijali predstavljaju perspektivu u rješavanju ovog problema zbog poželjnih svojstava biokompatibilnosti i karijesprotektivnog djelovanja otpuštanjem fluoridnih iona. Bitan je i način njihovog svezivanja za tvrde zubne strukture: kemijska i direktna adhezija putem izmjene iona. Svrha provedenog istraživanja je bila ocijeniti kvalitetu sveze dvaju konvencionalnih staklenoionomernih materijala (Fuji IX GP (FIX) i Ketac Molar (KM)). Cilj je bio dobiti kvalitetnu ocjenu za svaki materijal ponaosob: s obzirom na vrijeme (neposredno (N) i nakon 24 sata (24)) i vrstu postupaka završne obrade (dijamantna brusila (DM) i diskovi (DK)). Primijenjena je metoda očitavanja prodora kontrastnog sredstva na dva presjeka za svaki zub. Ukupno je upotrijebljeno 80 intaktnih zubi. Nasumičnom podjelom dobiveno je ukupno 8 ispitnih skupina: 1.FIX/N/DM, 2.FIX/N/DK, 3.FIX/24/DM, 4.FIX/24/DK, 5.KM/N/DM, 6.KM/N/DK, 7.KM/24/DM, 8.KM/24/DK. Na svakom su zubu načinjeni modificirani kaviteti V. razreda na bukalnoj plohi zuba. Nakon potpuno završene obrade zubi su zaštićeni lakom za nokte i uronjeni u kontrastnu otopinu (Rotring Ink) na 48 sati. Zatim su isprani pod mlazom tekuće vode i uloženi u kalupe, te zaliveni prozirnom uložnom masom Epoxicure resin(Buehler, Njemačka). Dobiveni uzorci, u obliku kvadratnih blokova, rezani su u buko-lingvalnom smjeru pilom ISOMET1000 (Buehler, Njemačka). Dobivena su po dva presjeka (reza) za svaki zub (uzorak). S ukupno 160 presjeka je očitavana dubina prodora kontrastnog sredstva na sve četiri stijenke presjeka. Očitavanje je izvršeno pomoću stereomikroskopa (Olympus Stereo SZX12, Japan). Ocijenjen je najdublji stupanj prodora (najveća od četiri izmjerene vrijednosti) i izračunat usrednjeni stupanj prodora (aritmetička sredina četiri izmjerene vrijednosti). Sve ispitne skupine pokazale su rubno propuštanje. Direktan utjecaj vrste materijala, vremena i načina završne obrade nije uočen. Kombinacija ovih triju ispitivanih utjecaja (materijal/vrijeme/način završne obrade) pokazala je da postoje razlike između ispitnih skupina. Najmanje rubno propuštanje uočeno je u ispitnim skupinama V.(KM/N/DM) i VIII.(KM/24/DK), a najveću rubnu propusnost je pokazala ispitna skupina VI.(KM/N/DK). Naknadna višestruka usporedba je pokazala, da je jedino razlika između ovih ispitnih skupina statistički značajna.

stakleno ionomerni cementi ; podjela ; svojstva ; mikropropuštanje

nije evidentirano