hrvatski

Depresivnost i suicidalno ponašanje adolescenata

Hipoteze i cilj istraživanja sadrže mišljenja i stavove mladih prema suicidalnom ponašanju, međuovisnost depresivnosti i suicidalnog ponašanja, te utjecaj dobi, spola, naobrazbe i materijalnog statusa na depresivnost i suicidalno ponašanje. U istraživanju je sudjelovalo 272 učenika karlovačkih srednjih škola, gimnazije i tehničke škole. Instrumenti koji su se koristili u istraživanju su Beckov samoprocjenjujući upitnik i upitnik o stavovima mladih prema suicidu. Odgovori na pitanja križani su prema demografiji i obrađeni t-testom, hi-kvadart testom i koeficijentom rang korelacije. Udio "depresivnih" ispitanika u uzorku je značajan - oko 40% - prema osobnoj samoprocjeni, uz veću zastupljenost ženskog spola, starijih ispitanika, učenika gimnazije, te ispitanika lošijeg materijalnog statusa. Mišljenja mladih o uzrocima suicida u adolescentnoj populaciji ne odstupaju od dosadašnjih spoznaja (endogeni - teška i neizlječiva bolest, egzogeni - poremećena obiteljska dinamika, ekonomski, moralni). Razlika u mišljenjima utvrđena je između ispitanika s depresivnim simptomima i ispitanika bez depresivnih simptoma. Stav prema suicidalnom ponašanju da većina zapravo ne želi umrijeti potvrđuje dosadašnje spoznaje. Depresivnost ima negativan učinak na ovaj stav i to na učenike tehničke škole i mlađe ispitanike. Rezultati ukazuju na potrebu multidisciplinarne organiziranosti u pravcu unapređenja i intenziviranja stručnog, znanstvenog, ali i društvenog bavljenja prevencijom suicida među adolescentnom populacijom.

depresija; suicidalnost; adolescenti

nije evidentirano