hrvatski

Osnovna obilježja urbanog razvitka grada Vukovara između dva svjetska rata

Urbano tkivo grada Vukovara, u međuraću, raste dosta brzo i znatno, s tim da pokazuje, kao i u drugim mjestima, veliku ovisnost o gospodarskim kretanjima u gradu i državi. Vrijeme snažnijeg gospodarskog razvitka - dvadesete i druga polovina tridesetih, obilježeno je velikom građevinskom aktivnošću, dok se tijekom velike gospodarske krize (1931. - 1934.), ona spušta gotovo do nulte razine. Uz znatan broj novih stambenih zgrada, podižu se i brojni industrijski i slični proizvodni pogoni u novoj industrijskoj četvrti Vukovara na rubovima zapadnog i sjevernog dijela grada (Priljevo i drugi dijelovi Novog Vukovara). U pogledu planiranog usmjerenja urbanog rasta Vukovara, ne postižu se, međutim, znatniji rezultati. Prva regulacijska osnova, iz dvadesetih godina, bila je posve neslužbenog karaktera, a druga, iz 1934. godine, zadržala se na preopćenitim stavkama. Grad se širio na osnovi parcijalnih nacrta za pojedine ulice i četvrti. Od druge polovine tridesetih konačno se utemeljuje i institucija gradskog inženjera u formi kontraktualnog tehničkog referenta. Na ovo se mjesto postavlja Fran Funtak, najznačajniji projektant međuratnog Vukovara Tijekom dvadesetih ulaganja u komunalnu infrastrukturu bila su znatna - završava se asfaltiranje i elektrifikacija grada, a uvodi se i vodovod. Tridesetih se zbog nedostatka sredstava ne ulaže mnogo - gradi se novi most u centru grada, nakon što je stari barokni porušen u poplavi, a krajem tridesetih se podiže nova tržnica.

Vukovar-urbanizam; Vukovar-regulatorna osnova; Fran Funtak; Fran Türk; Vladimir Filkuk

nije evidentirano