hrvatski

Geološki informacijski sustav

Razvoj informacijske tehnologije i geografskih informacijskih sustava (GIS-a) unio je značajne promjene u pristupu izradi geoloških karata (BONHAM-CARTER, 1997). U okviru GIS-a razvila se tzv. kartografija iz baza podataka. Za izradu digitalnih geoloških karata iz baza podataka neophodno je razviti geološki kartografski informacijski sustav, čije osnovne komponente su: (1) digitalne arhive (baze) geoloških podataka ; i (2) procesi digitalnog kartiranja. GIS također nameće neophodnost standardizacije radi ukidanja nekonzistentnosti u smislu neujednačene terminologije za opis podataka i postupaka kartiranja (ASCH, 2003). U posljednjem desetljeću, trendovi razvoja u geološkom kartiranju značajno su utjecali na istraživanja u nacionalnim geološkim institutima. U mnogim su geološkim institutima tradicionalne metode izrade analognih geoloških karata postupno zamjenjene novim digitalnim proizvodima. Izrada digitalnih geoloških karata u okviru opsežnijih projekata/programa pokrenuta je početkom 90-tih godina u većini geoloških instituta. Najpoznatiji svjetski primjeri su: NATMAP (National Mapping Program) Kanadskog geološkog instituta (BROOME et al., 1993) ; DMPS (Digital Map Production System) Britanskog geološkog instituta (LAXTON & BECKEN, 1996) ; i NGMDB (National Geologic Map Database) američkih federalnih geoloških instituta (SOLLER & BERG, 1995). U okviru navedenih projekata digitalna geološka karta više je no samo digitalna kopija konvencionalne geološke karte. Namjera je obuhvatiti podatke sadržane na karti i kreirati nacionalne digitalne geološke baze podataka radi ostvarivanja brojnih ciljeva. Osnovni ciljevi su: uspostavljanje baze podataka digitalnih geoloških karata ; omogućavanje kontinuirane revizije karata ažuriranjem baze podataka ; prikupljanje podataka u digitalnom obliku radi integracije s podacima iz drugih internih i eksternih baza podataka ; izrada geoloških karata visoke kvalitete i jasnoće u skladu s normama koje definiraju format i način izrade karata. Projektiranje, izrada i održavanje nacionalnih geoloških baza podataka dugoročni su projekti u kojima sudjeluju multidisciplinarni timovi stručnjaka (geolozi, kartografi, informatičari raznih specijalnosti: analitičari sustava, projektanti baza podataka, GIS-eksperti i sl.) iz svih relevantnih institucija unutar određene zemlje. Na veličinu i značenje ovakvih projekata najbolje ukazuju financijska sredstva i ljudski potencijal potreban za njihovu realizaciju. JACKSON (1998) ističe da je u razvoj informacijskog sustava za izradu digitalnih geoloških karata (DMPS) u Britanskom geološkom institutu (BGS) u razdoblju od 1990. do 1992. godine uloženo približno 2 milijuna &pound ; ; . Isti autor navodi da se, za potrebe korištenja GIS-a, broj zaposlenih u BGS povećao 30-ak puta (od 5 na više od 150 stručnjaka) u roku od desetak godina (od kasnih 80-tih do 1997). Zbog ogromnih ulaganja u GIS projekte, kao najvažnija aktivnost ističe se planiranje baze podataka. U fazama planiranja i projektiranja baza podataka najveći napori ulažu se u utvrđivanje njezina sadržaja i strukture. Sve pojedinosti vezane za organizaciju podataka definiraju se modelom podataka, koji je kritičan element svake baze podataka, jer o njemu ovisi što će se moći predočiti na digitalnim geološkim kartama i kako će se informacije s karata kasnije moći koristiti. Modeli podataka digitalnih geoloških baza podataka danas su predmet znanstvenih istraživanja, budući da njihovo uspostavljanje iziskuje rekapitulaciju cijelog postupka izrade karata (BAIN & GILES, 1997 ; RICHARD, 1999). Kao posljedica toga, u okviru razvoja nacionalnih geoloških baza podataka, revidiraju se norme vezane za tradicionalno geološko kartiranje i uspostavljaju se brojne nove norme i upute (GILES et al., 1997). Osnovni sadržaj geoloških kartografskih baza podataka su geološki podaci potrebni za izradu litostratigrafskh karata (BROOME et al., 1993). Trend u razvoju ovih baza podataka je proširivanje sadržaja ostalim tipovima podataka (npr. fizičko-mehaničke značajke stijena) kako bi se omogućila izrada različitih vrsta karata s područja primijenjene geologije. Inženjerskogeološke kartografske baze podataka tako postaju sastavni dio geoloških baza podataka. Integracija svih tipova geoloških podataka u jedinstveni informacijski sustav proizlazi, s jedne strane, kao posljedica metodologije izrade karata, a s druge strane, kao odgovor na zahtjeve tržišta za kartografskim proizvodima. Inženjerskogeološke karte, kao specijalni tip geoloških karata, u osnovi se zasnivaju na interpretaciji geoloških podataka. Pojednostavljeno gledano, tehnika izrade inženjerskogeoloških karata može se svesti na dodjeljivanje inženjerskogeoloških opisa (interpretacije) geološkim objektima. Relativno jednostavan način prevođenja geoloških karata u inženjerskogeološke karte otvorio je geološkim institutima (kao nosiocima baza podataka) mogućnosti da na tržište ponude raznovrsne nove kartografske proizvode za širok spektar korisnika, od javnih ustanova do privatnih osoba . U radu se prikazuje konceptualni model Nacionalne geološke karte Američkog geološkog instituta (NGMDB) s ciljem prezentacije neophodnih komponenti: (i) sadržaja i strukture (tzv. gramatike geološke kartografske informacije) za izdradu konvencionalnih (tj. stratigrafskih) karata ; (ii) vokabulara sa standardiziranom geološkom terminologijom ; (iii) različitih kartografskih legendi na osnovi standardiziranih klasifikacijskih shema (litostratigrafskih, biostratigrafskih, kronostratigrafskih i geokronoloških ; ANON. 1983) kao alata za kreiranje novih i prikaz postojećih karata. Na primjeru američkog modela podataka ilustrirane su mogućnosti povezivanja litostratigrafske i inženjerskogeološke baze podataka, načinjene na osnovi analize potreba za izradu inženjerskogeološke karte prema MIHALIĆ (2000). Svrha rada je dati osnovne smjernice za razvoj nacionalne geološke baze podataka, koje se ukratko mogu svesti na: preuzimanje konceptualnih modela podataka iz već postojećih baza podataka radi osiguravanja kompatibilnosti na međunarodnoj razini ; razvijanje nacionalne terminologije u skladu s međunarodnim normama ; neophodnost izrade jedinstvenog geološkog informacijskog sustava za pohranjivanje stratigrafskih i inženjerskogeoloških podataka, zbog omogućavanja izrade različitih tematskih geoloških karata iz istog sustava, ali i pohranjivanje svih geoloških podataka u jedinstveni sustav.

GIS; geološka baza podataka; analiza zahtjeva; inženjerskogeološka karta

nije evidentirano