hrvatski

Gornjomiocenska regresija u jugozapadnom rubnom području Panonskog bazena (Žumberak, Republika Hrvatska)

Gornjomiocenska regresija u jugozapadnom rubnom području Panonskog bazena (Žumberak, Republika Hrvatska) Late Miocene Regression on the SW Margin of the Pannonian Basin (Mt. Žumberak, Croatia) Marijan Kovačić, Mirjana Miknić, Koraljka Bakrač, Anita Grizelj, Lara Wacha & Davor Vrsaljko Institut za geološka istraživanja, Sachsova 2, 10.000 Zagreb Ključne riječi: gornji miocen, regresija, Panonski bazen, Žumberak, jezero, delta, progradacija Key words: Late Miocene, Regression, Pannonian Basin, Mt. Žumberak, Lake, Delta, Progradation U ovome radu prikazana je dinamika taložnog sustava tijekom gornjeg miocena u jugozapadnom rubnom području Panonskog bazena (Sl. 1), te sastav i podrijetlo klastičnog detritusa kojim je taj dio bazena zapunjavan. Istraživanja su izvršena na geološkom stupu Malunje-I (Mal-I) smještenom na jugoistočnim padinama Žumberka (Sl. 2). Najniži dio istraživanih naslaga sastoji se od masivnih lapora s bogatom zajednicom ostrakoda i dinocista koja ukazuje na gornjopanonsku starost naslaga i dubljevodni bazenski okoliš sedimentacije, gotovo bez terigenog utjecaja (Sl. 3). Središnji i viši dio slijeda stratigrafski pripada pontu (Sl. 3). Središnji dio slijeda sastoji se od izmjene siltoznih lapora, kalcitičnih siltita, siltova i siltoznih pijesaka. Njihovo taloženje se, prema bogatoj zajednici ostrakoda, dinocista i mekušaca odvijalo u distalnijem jezerskom okolišu sa slabim terigenim utjecajem (prodelta) (Sl. 3). Viši dio istraživanih naslaga sastoji se od izmjene pijesaka i siltova pri čemu udio pijesaka raste idući u mlađi dio naslaga (Sl. 3). Fosilna zajednica mekušaca, ostrakoda i dinocista sugerira plići proksimalni jezerski okoliš taloženja sa stalnim, povremeno snažnim terigenim utjecajem (čelo delte) (Sl. 3). Najviši dio istraživanih naslaga sastoji se od bezfosilnih, siltozno-glinovitih i pjeskovitih sedimenata najvjerojatnije taloženih u okolišu deltne ravnice. Sastav klastičnog detritusa karakterizira postupna promjena zajednice teških minerala (Sl. 3). U nižem dijelu naslaga dominiraju dolomit i najrezistentniji prozirni teški minerali (turmalin, cirkon, rutil). Njihov udio u središnjem dijelu naslaga opada, a raste udio granata i epidota. Detritus najvišeg dijela naslaga karakterizira nestanak granatsko-epidotske mineralne asocijacije uz istovremeno povećanje udjela distensko-staurolitske mineralne asocijacije. Izvor klastičnog detritusa nižeg dijela naslaga najvjerojatnije su bile stijene mezozojske karbonatne platforme i kredne siliciklastične stijene sa Žumberka (ŠIKIĆ et al., 1979). Klastični detritus iz višeg dijela naslaga sadrži mineralnu zajednicu karakterističnu za stijene regionalnog metamorfizma koje nisu poznate na Žumberku niti u njegovoj blizini i najvjerojatnije potječe iz udaljenijih izvorišta. Ta je zajednica poznata iz gornjeg miocena i donjeg pliocena Hrvatskog zagorja gdje je pretpostavljena njena Alpska provenijencija (KOVAČIĆ, 2004). Miješanje materijala lokalnog i regionalnog podrijetla u središnjem dijelu stupa (Sl. 3) ukazuje na istovremeni donos klastičnog detritusa iz dva različita izvorišta. Promjene fosilne zajednice mekušaca, ostrakoda i palinomorfa, kao i promjene okoliša taloženja iz dubljevodnog bazenskog, preko prodeltnog i čela delte u okoliš deltne ravnice, od gornjeg panona do kraja ponta, ukazuju na oplićavanje i zatrpavanje sedimentacijskog prostora, tj. regresiju. Generalni trend pokrupnjavanja čestica pokazatelj je jačanja terigenog utjecaja. Sastav terigenog detritusa indicira da su tijekom gornjeg miocena karbonatno-siliciklastične izvorne stijene lokalne provenijencije zamijenjene siliciklastično-metamorfnim stijenama regionalne provenijencije. Postupnost svih navedenih promjena sugerira kontinuitet regresivnog sedimentacijskog slijeda od gornjeg panona do kraja ponta. LITERATURA: KOVAČIĆ, M. (2004): Sedimentologija gornjomiocenskih naslaga jugozapadnog dijela Panonskog bazena.- Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 203 str. ŠIKIĆ, K., BASCH, O. & ŠIMUNIĆ, An. (1979): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100.000, Tumač lista Zagreb. Geol. zavod, Zagreb, Sav. geol. zavod, Beograd, 1-81. Slika 1: Shematski prikaz Panonskog bazena i okolnog područja. Strelicom je označen položaj Žumberačkog gorja. Figure 1. Sketch of the Pannonian Basin and its surroundings with location of Žumberak Mt. (marked with an arrow). Slika 2: Lokacija geološkog profila Malunje-I (Mal-I). Figure 2: Map showing the position of the geological column Malunje-I (Mal-I). Slika 3: Geološki profil Malunje-I. Figure 3: Geological column of Malunje-I.

gornji miocen; regresija; Panonski bazen; Žumberak; jezero; delta; progradacija

nije evidentirano