Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Kvartarni okoliši: zapisi promjena uvjeta u okolišu u sigama iz podmorja istočnog Jadrana (CROSBI ID 508683)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Surić, Maša ; Juračić, Mladen ; Horvatinčić, Nada Kvartarni okoliši: zapisi promjena uvjeta u okolišu u sigama iz podmorja istočnog Jadrana // 3. Hrvatski geološki kongres, Knjiga Sažetaka / Velić, Ivo ; Vlahović, Igor ; Biondić, Ranko (ur.). Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2005. str. 141-142-x

Podaci o odgovornosti

Surić, Maša ; Juračić, Mladen ; Horvatinčić, Nada

hrvatski

Kvartarni okoliši: zapisi promjena uvjeta u okolišu u sigama iz podmorja istočnog Jadrana

Sige taložene u krškom podzemlju vrlo dobro arhiviraju uvjete okoliša u vrijeme njihova taloženja. Sedimentacijom, najčešće kalcita, iz krških podzemnih voda, sige uključuju određene stabilne i radioaktivne izotope različitih elemenata na temelju kojih je moguće rekonstruirati uvjete okoliša koji su vladali tijekom taloženja siga te odrediti apsolutnu starost karbonata/sige, odnosno vrijeme kad su određeni uvjeti vladali. Sige, koje nastaju isključivo u subaerskim uvjetima, a danas ih nalazimo ispod morske razine, pružaju dodatnu mogućnost da se na temelju njihove starosti i trenutne dubine mora na kojoj se nalaze rekonstruiraju lokalne promjene morske razine koje su se odvijale tijekom geološke prošlosti. Nadalje, znajući relativne promjene obalne linije i korelacijom s globalnim promjenama morske razine, moguće je apsolutno datirati tektonske pokrete lokalnog, pa i regionalnog karaktera. Istraživanje paleookoliša na istočnoj obali Jadrana temeljeno je na određivanju omjera 18O/16O i 13C/12C, te radiometrijskom datiranju siga metodama 14C i 230Th/234U (U-Th). Ukupno 16 uzoraka siga uzeto je iz 7 morem potopljenih speleoloških objekata s dubina od 1, 5 do 41, 5 metara: - Jama u uvali Lučice (Brač): stalagmiti s dubina 38, 5 m (B-38), 36 m (B-36), 34 m (B-34) i s 28 m (B-28), te stalaktit s dubine 26 m (B-26) - Zmajevo uho (Rogoznica): stalaktiti s dubina od 17 m (R-17) i 21, 4 m (R-21) - Spilja u uvali Tihovac (Pag): stalaktit s dubine od 23 m (P-23) - Jama U vode (Krk): stalagmiti s dubina od 14, 5 m (K-14) i 18, 8 m (K-18) - Medvjeđa spilja (Lošinj): siga s dubine 1, 5 m (L-1) i stalagmit s dubine od 10 m (L-10) - Spilja kraj Iškog Mrtovnjaka (Iž): stalaktiti s dubina od 14 m (M-14), 19 m (M-19) i 23 m (M-23) - Vrulja Zečica (Starigrad): stalagmit s dubine od 41, 5 m (Z-41). U prvoj seriji mjerenja starosti korištena je konvencionalna 14C metoda s plinskim proporcionalnim brojačem (Institut Ruđer Bošković, Zagreb). Iz 8 uzoraka siga datirano je 19 poduzoraka i to najstariji i najmlađi dijelovi siga taloženih u subaerskim uvjetima, te marinski biogeni obraštaj koji prekriva podmorske sige i siguran je indikator marinskog okoliša. Zbog isprepletenog rasta i inkrustacije marinskih organizama, za određivanje vremena početka rasta obraštaja korišten je matematički model (ALESSIO et al., 1992). Nedostatak ove metode je u tome što je za mjerenje potrebno izdvojiti oko 30 g kalcita što kod siga obuhvaća više slojeva odnosno razmjerno velik vremenski raspon, a za samo datiranje obraštaja moraju se uzeti u obzir određene pretpostavke. Za drugu seriju mjerenja koje je obuhvatilo 9 siga, korištena je U-Th metoda, MC ICPMS (Earth Sciences Department Laboratory, University of Bristol) gdje je za jedan uzorak bilo potrebno svega 100-250 mg uzorka i time su se mogali izdvojiti pojedini slojevi sige. Međutim, nedostatak ove metode je osjetljivost na kontaminaciju zbog prisutnosti glinene komponente u sigi, a posebno u marinskom biogenom obraštaju koji se ovom metodom praktički ne može datirati. Na temelju dobivenih rezultata, zaključilo se da se promjena razine mora na istočnoj obali Jadrana krajem pleistocena i tijekom holocena odvijala približno jednako kao i na obalama Tirenskog mora (ANTONIOLI et al., 2001) te na mediteranskoj obali Francuske (LAMBECK & BARD, 2000) (Slika 1.). Prestanak taloženja siga koji na području istočne obale Jadrana nije nastupio istovremeno isključuje mogućnost da su uzrok prestanka rasta bile klimatske promjene. Štoviše, za razliku od brojnih drugih područja, taloženje se nastavilo i tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma (LGM) 30000 – 19000 godina cal BP (prije sadašnjosti) koji je određen kao razdoblje trajanja maksimalnog volumena ledenog pokrova (LAMBECK & CHAPPELL, 2001, LAMBECK et al., 2002a, 2002b) (Slika 1.). Prestanak rasta siga u priobalnom kršu, uz neke druge moguće uzroke, uzrokovan je najvjerojatnije potapanjem speleoloških objekata prvo bočatom, a zatim i morskom vodom usljed izdizanja globalne morske razine (SURIĆ et al., 2005a). Također, i  13C i  18O vrijednosti datiranih uzoraka ukazuju na to da je za vrijeme posljednjeg glacijalnog maksimuma klima u području istočnog Jadrana bila znatno blaža u odnosu na područje sjeverno od Alpa. Alpe su zajedno s Dinaridima predstavljale orografsku barijeru utjecajima sa sjevera, te je u jadranskom području dominirao mediteranski utjecaj (SURIĆ et al., 2005b). ALESSIO, M., ALLEGRI, L., ANTONIOLI, F., BELLUOMINI, G., FERRANTI, L., IMPORTA, S., MANFRA, L., PROPOSITO, A. (1992): Risultati preliminari relativi alla datazione di speleotemi sommersi nelle fasce costiere del Tirreno centrale.- Giornale di Geologia, ser. 3., 54/2, 165-193. ANTONIOLI, F., SILENZI, S., FRISIA, S. (2001): Tyrrhenian Holocene paleoclimate trends from spelean serpulids.- Quaternary Science Reviews, 20/15, 1661-1670. LAMBECK, K., BARD, E. (2000): Sea-level change along the French Mediterranean coast for the past 30000 years.- Earth and Planetary Science Letters, 175, 203-222. LAMBECK, K., CHAPPELL, J. (2001): Sea level change through the Last Glacial Cycle.- Science, 292, 679-686. LAMBECK, K., ESAT, T. M., POTTER, E. K. (2002a): Links between climate and sea level for the past three million years.- Nature, 419, 199-206. LAMBECK, K., YOKOYAMA, Y., PURCELL, T. (2002b): Into and out of the Last Glacial Maximum: sea level change during Oxygen Isotope Stages 3 and 2.- Quaternary Science Reviews, 21, 343-360. SURIĆ, M., JURAČIĆ, M., HORVATINČIĆ, N., KRAJCAR BRONIĆ, I. (2005a): Late Pleistocene – Holocene sea-level rise and the pattern of coastal karst inundation – records from submerged speleothems along the Eastern Adriatic Coast (Croatia).- Marine Geology, 214/1-3, 163-175. SURIĆ, M., HORVATINČIĆ, N., SUCKOW, A., JURAČIĆ, M., BAREŠIĆ, J. (2005b): Isotope records in submarine speleothems from the Adriatic coast, Croatia.- Bulletin de la Société Géologique de France, 176, 4, 363-373.

podmorske sige; kvartar; 14C datiranje; 230Th/234U datiranje; stabilni izotopi; promjena morske razine; Jadransko more

nije evidentirano

engleski

Quaternary environment: records of environmental changes from the submarine speleothems in Eastern Adriatic

nije evidentirano

submarine speleothems; Quaternary; 14C dating; 230Th/234U dating; stable isotopes; sea-level change; Adriatic Sea

nije evidentirano

Podaci o prilogu

141-142-x.

2005.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

3. Hrvatski geološki kongres, Knjiga Sažetaka

Velić, Ivo ; Vlahović, Igor ; Biondić, Ranko

Zagreb: Hrvatski geološki institut

Podaci o skupu

3. hrvatski geološki kongres

predavanje

29.09.2005-01.10.2005

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Fizika, Geologija