hrvatski

Produktivnost i grupni floristički sastav travnjaka zasnovanog različitim metodama sjetve.

Produktivnost i kvalitetu prirodnih travnjaka moguće je popraviti obnavljanjem postojećih ili sijanjem novih travnjaka. Jedan od načina obnavljanja ili zasnivanja travnjaka je direktna sjetva u postojeću tratinu ili u strnište. U travnju 1999. godine postavljen je poljski pokus u Crkvenom Boku kod Siska, gdje se utvrđivala produktivnost i floristički sastav travnjaka zasnovanih: i) direktnom sjetvom u kukuruzište, s razmakom redova sjetve 18 cm (DSK18), ii) direktnom sjetvom u kukuruzište s razmakom redova 9 cm (DSK9), iii) klasičnom sjetvom (oranje na 20 cm+predsjetvena priprema tla+sjetva) (KS), iv) renoviranjem prirodnog travnjaka direktnom sjetvom u postojeću tratinu bez primjene herbicida (razmak redova 18 cm) (RPTDS) i v) kontrola - prirodni travnjak (KPT). U cjelokupnom istraživačkom razdoblju (1999-2001) najproduktivniji je bio travnjak zasnovan klasičnom sjetvom (prosječno 38, 84 t ha-1 zelene mase i 7.11 t ha-1 suhe tvari). Na DSK9 utvrđeni su oko 7% manji prinosi zelene mase (ZM) i suhe tvari (ST), a na DSK18 26% manje ZM i 22% manje ST u odnosu na KS. Najslabiji prinosi su zabilježeni na KPT i RPTDS, među kojima nije bilo značajne razlike. Užim razmakom redova kod direktne sjetve u kukuruzište (DSK9) dobiven je 26% veći prinos ZM i 18% veći prinos ST u odnosu na direktnu sjetvu u kukuruzište sa razmakom redova od 18 cm. Najveći prinos trava utvrđen je na DSK9 (3, 38 t ha-1), dok među KS i DSK18 nije bilo značajne razlike. Najmanji prinos trava zabilježen je na RPTDS (1, 93 t ha-1) i KPT (1, 97 t ha-1). Najveći relativni udio trava u prinosu ST utvrđen je na KPT i RPTDS (68, 7 i 67, 4%, respektivno), a najmanje na KS (39, 74%). Najveći prinos (3, 19 t ha-1) i udio mahunarki u prinosu ST (44, 8%) dobiven je na klasično zasijanoj djetelinsko-travnoj smjesi (DTS), a najmanje na prirodnoj livadi (0, 28 t ha-1 i 9, 8%) i renoviranom travnjaku (0, 38 t ha-1 i 13, 2%). Najveći prinos zeljanica utvrđen je na DSK18 (1, 24 t ha-1), gdje je uz prirodnu livadu utvrđen i najveći udio zeljanica u prinosu ST (22, 35%). Najmanji prinos zeljanica utvrđen je na RPTDS (0, 55 t ha-1), a najmanji relativni udio zeljanica u prinosu ST na DSK9 (12, 8%) i KS (15, 45%).

direktna sjetva; klasična sjetva; prirodna livada; prinos; floristički sastav

nije evidentirano