hrvatski

Komparativna studija obrazovanja učitelja i nastavnika i percepcija sustava inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj

Inicijalno obrazovanje i kontinuirano stručno usavršavanje od ključne su važnosti u svakoj zemlji, budući da je kvaliteta učiteljskog/nastavničkog kadra jedan od glavnih čimbenika koji djeluju na ishode obrazovnog procesa te na razinu obrazovnih postignuća učenika. U središtu suvremenih istraživanja na području obrazovanja učitelja i nastavnika je pitanje same organizacije inicijalnog obrazovanja, a provedena komparativna analiza sustava obrazovanja učitelja i nastavnika u različitim europskim zemljama ukazuje na postojanje niza različitosti. Neke od razlika se očituju u stupnju (de)centraliziranosti političke odgovornosti te u razini institucija na kojima se obrazovanje nastavnika odvija. Razlike također i postoje u odnosu na modele po kojima je studij organiziran, pa tako u nekim zemljama dominira paralelni, u nekima sukcesivni, a u nekima modularni model. U novije vrijeme javlja se i integrirani pristup (primarno u Švedskoj i Finskoj). Bez obzira na neke razlike u organizaciji inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika, jasno je izražena težnja za harmonizacijom sustava obrazovanja učitelja i nastavnika te je u Europi vidljiv trend prijelaza obrazovanja učitelja i nastavnika na razinu sveučilišnih studija, a velika pažnja se posvećuje povezivanju teorijskog i praktičnog dijela nastave i osposobljavanju studenata za samostalno provođenje istraživanja i korištenje obrazovne tehnologije. Također se u što većem stupnju nastoji ostvariti međusobna suradnja visokoškolskih institucija, istraživačkih jedinica i agencija za osiguravanje kvalitete, a od iznimne važnosti je i povezivanje sveučilišta s nastavnim bazama – školama u kojima studenti obavljaju praksu, te kvalitetna izobrazba nastavnika-mentora. Percepcija inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj ispitana je na uzorku od 1334 učitelja i 2134 nastavnika osnovnih škola, 1044 nastavnika srednjih škola te 949 budućih nastavnika tj. studenata razredne nastave i nastavničkih fakulteta. Općenito, možemo reći kako većina sudionika stupanj stečenih nastavničkih kompetencija tijekom studija iz pojedinih područja učiteljskog/nastavničkog rada procjenjuju relativno slabim. Rezultati također ukazuju kako je nužno čim prije poraditi na kvalitetnom programu studija za psihološko-pedagošku izobrazbu te posebno programu razredne praksu i metodike tijekom studija. S obzirom da studentske procjene kvalitete i stečenog stupnja nastavničkih kompetencija nisu ništa bolje od zaposlenih nastavnika (već upravo suprotno), čini se kako nema znatnog pomaka u kvaliteti pojedinih dijelova studijskog programa, a glavni čimbenik koji doprinosi nastavničkom osjećaju kompetentnosti je zapravo iskustvo stečeno tijekom rada. Sudeći prema rezultatima provedenog istraživanja, promjene u sustavu obrazovanja učitelja i nastavnika su nužne primarno u pogledu poboljšanja kvalitete programa studija koji se tiče stjecanja nastavničkih kompetencija izvan područja samog nastavnog gradiva.

inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika; komparativna analiza; nastavničke kompetencije

nije evidentirano