hrvatski

Proces pridruživanja Europskoj uniji i prostorno uređenje Hrvatske

Sve brži socijalni i ekonomski razvoj često dovodi različite namjene prostora (npr. stambene, industrijske ili turisti&egrave ; ; ; ; ke) u međusobni sukob. S obzirom na to da prostor ne završava administrativnim granicama općina, gradova, regija i država, sve su brojniji zahtjevi za sagledavanjem prostora u širem kontekstu, od lokalnoga do europskoga, kako bi se izbjegle međusobne neusklađenosti, nepovoljni utjecaji, ali i sačuvale specifične vrijednosti. Rješavanje problema u prostoru, kao i njegovo planiranje, ne odnosi se samo na planiranje i usklađivanje različitih namjena površina, zaštitu okoliša, prirodne i kulturne baštine, već zadire u ekonomiju, pravo, socijalna pitanja, znanost i politiku. Kako je prostor postao nova dimenzija politike EU, prostorni razvoj EU jedna je od tema koje posljednjih godina dobiva sve veću važnost. Slijedom toga, na razini EU organiziraju se institucije te razvijaju i donose dokumenti kojima se potiče usklađivanje državnih prostornih politika, planiranje održivog razvoja, očuvanje vlastite raznolikosti i suradnja. S tim će se dokumentima trebati upoznati i Hrvatska i primijeniti ih. Cilj je ovog rada ocijeniti gdje se nalazi prostorno planiranje Hrvatske u odnosu prema prostornom razvoju zemalja članica EU i ima li Hrvatska snage promijeniti način razmišljanja, ponašanja i rada u tom području kako bi ravnopravno sudjelovala u kreiranju europskog prostora.

prostor, prostorna povezanost, prostorni razvoj, prostorno planiranje, Hrvatska, Europska unija

Poglavlje iz knjige je prevedeno na engleski jezik.