hrvatski

Nacrt za životopis Milana Rešetara (1860.-1942.)

REŠETAR, Milan, književni povjesničar, dijalektolog, lingvist i numizmatičar (Dubrovnik, 1. velja&egrave ; e 1860. – Firenca, 14. sije&egrave ; nja 1942.). Studij slavenske i klasične filologije započeo je u Beču, a završio u Grazu. Habilitirao je 1895. raspravom Die ragusanischen Urkunden des XIII.– XV. Jahrhunderts. Bio je redoviti profesor bečkoga sveučilišta od 1908. do raspada Austro-Ugarske, zatim profesor na Sveu&egrave ; ilištu u Zagrebu sve do umirovljenja 1928. Od 1896. dopisni je &egrave ; lan, a od 1924. i redoviti &egrave ; lan Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a član je i drugih akademija (Srpske, Ruske, Češke i dr.) Dijelektologija i akcentologija hrvatskoga jezika glavno je područje njegova rada: Die Čakavština und deren einstige und jetzige Grenzen (1891.) ; Zur Ausprache und Schreibung des &igrave ; im Serbokroatischen (1891.). Napisao je i elementarnu gramatiku hrvatskoga jezika za Nijemce: Elementar-Grammatik der kroatischen (serbischen) Sprache (1916.) i Elementar-Grammatik der serbischen (kroatischen) Sprache (1916.) i studiju o hrvatskim kolonijama u južnoj Italiji: Die serbokroatischen Kolonien Süditaliens mit 22 Abbildungen im Texte (1911.). Priredio je brojna kriti&egrave ; ka izdanja tekstova starih hrvatskih pisaca: Ignjata &ETH ; urđevića, Marina Držića, Šiška Menčetića i &ETH ; ore Držića, a dovršio je i Körblerovo izdanje Djela Ivana Gundulića. Priredio je 10 izdanja Njegoševa Gorskog vijenca s komentarima. Važan je i njegov rad na numizmatici: Dubrovačka numizmatika, I. i II. dio (1925.).

životopis; Milan Rešetar

nije evidentirano