hrvatski

Povezanost maksimalnog primitka kisika i anaerobnog laktatnog praga u veslača

Cilj ovog rada bio je utvrditi povezanost maksimalnog primitka kisika i laktatnog anaerobnog praga, dvaju najčešće korištenih parametara za procjenu aerobnog kapaciteta u dijagnostici, programiranju i kontroli trenažnog procesa u veslanju. Uzorak ispitanika činilo je 29 hrvatskih veslača internacionalnog i nacionalnog ranga što se natjeću u seniorskoj i juniorskoj konkurenciji. Dob ispitanika iznosila je 23.8 &plusmn ; ; ; ; 5.18 god., visina 189.4 &plusmn ; ; ; ; 5.35 cm, a težina 91.4 &plusmn ; ; ; ; 5.97 kg. Ispitanici su testirani progresivnim testom opterećenja na veslačkom ergometru pri čemu su mjereni, između ostalog, apsolutni i relativni primitak kisika, frekvencija srca te se na temelju koncentracije mliječne kiseline u krvi određivala laktatna krivulja, odnosno brzina na laktatnom anaerobnom pragu. Utvrđena je visoka povezanost laktatnog anaerobnog praga odnosno brzine veslanja pri pragu i apsolutnog maksimalnog primitka kisika (R=0.87), kao i njihov veliki i statistički značajan utjecaj na rezultat u velačkoj utrci na 2000 metara simuliranoj na veslačkom ergometru (korelacija između apsolutnog maksimalnog primitka kisika i rezultata na 2000 m 0.92, korelacija izmedju brzine na pragu i rezultata na 2000 m 0.96). Ovakvi rezultati bili su i očekivani s obzirom da su maksimalni primitak kisika i laktatni anaerobni prag parametri za procjenu aerobnog metabolizma, koji je dominantan čimbenik za uspjeh u veslačkoj utrci na 2000 metara.

veslanje; anaerobni prag; VO2max; laktati; veslački ergometar

nije evidentirano