hrvatski

Crtež u povijesti umjetnosti

Crtež u povijesti umjetnosti kao znanosti o likovnim umjetnostima sa slikarstvom, kiparstvom i arhitekturom kao svojim osnovnim granama, ima veliku i raznoliku primjenu. No ono područje povijesti umjetnosti gdje je bilo kakvo znanstveno istraživanje potpuno nezamislivo bez crteža (nacrta) jest povijest arhitekture. Jedino arhitektonski nacrti, naime, kao precizan prikaz postojećeg stanja građevina, mogu s jedne strane dati cjeloviti uvid u sve njihove značajke (nesagledive okom ili fotografijom, čime olakšavaju i donošenje znanstvenih zaključaka. S druge pak strane, navedeni znanstveni zaključci, uz tekstualan opis, najzornije se mogu ponovno interpretirati upravo pomoću nacrta i crteža (rekonstrukcije izvornog izgleda povijesnih građevina, prikaza faza nastanka i valorizacije, pregledi tipologije i sl.). Istodobnoo arhitektonski nacrti ostaju najkonkretnijim svjedočanstvom nekadašnjih stilskih vrijednosti arhitekture i u onim slučajevima, kada su veći ili manji dijelovi starih građevina naknadno uništeni, pružajući osnovni dokument za njihovu obnovu i restauraciju. Za ilustraciju navedenih konstatacija izdvojili smo iz bogate dokumentacije Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, različite nacrte, od snimke tlocrta cijelih gradova i presjeka kroz ulice i blokove,preko prostornih prikaza kompleksa (aksonometrija) i detaljnih snimaka pojedinačnih arhitektonskih spomenika (tlocrti, presjeci i pročelja), do prikaza vrijednih arhitektonskih i skulptorskih detalja, gdje crtačka vještina u užem smislu najviše dolazi do izražaja.

povijest umjetnosti, povijest arhitekture, crtež, arhitektonski nacrt, tlocrt, presjek, perspektiva, grad, arhitektonski spomenik, tipologija, stil, valorizacija, interpretacija

nije evidentirano