hrvatski

Obiteljske i šire socijalne odrednice ovisnosti mladih Hrvatske

Ovaj rad zasniva se na podacima iz istraživanja Vrijednosni sustav mladih i društvene promjene u Hrvatskoj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (Ilišin, Radin, 2002), provedenog 1999. godine na reprezentativnom uzorku od 1.700 mladih oba spola u dobi od 15 do 29 godina, s područja cijele Hrvatske. Njegov cilj je sadržan u utvrđivanju načina na koji je konzumiranje sredstava ovisnosti mladih u hrvatskom društvu povezano s obiteljskim prilikama ispitanika (strukturom obitelji, kvalitetom zajedničkog života roditelja, kvalitetom komunikacije s majkom i s ocem), stupnjem u kojem na formiranje njihovog mišljenja utječu prijatelji, škola, obitelj i crkva te odnosom ispitanika spram nekih oblika prekršajnih, kažnjivih i društveno neprihvatljivih ponašanja. Šesnaest promatranih nezavisnih i zavisnih varijabli podvrgnuto je postupku univariatne (određivanja frekvencija i postotaka odgovora) i bivarijatne analize, odnosno izračunate su značajnosti razlika upotrebom hi-kvadrat testa između nezavisnih i zavisnih varijabli. Kao nezavisne tretirane su varijable o konzumiranju sredstava ovisnosti (konzumiranju hašiša, marihuane i slično, konzumiranje heroina, ecstasya, kokaina i slično te konzumiranje alkohola), a kao zavisne tretirane su varijable koje opisuju obiteljske prilike ispitanika, stavove ispitanika o utjecaju određenih društvenih institucija na formiranje mišljenja mladih i odnos ispitanika spram određenih devijantnih ponašanja. Pokazalo se da postoji visoka razina sličnosti između mladih koji su tzv. lake i tzv. teške droge samo kušali ili ih rijetko, odnosno često koriste, dok su mladi koji su kušali alkohol sličniji mladima koji ga nikada nisu kušali. Istodobno, mladi koji rijetko konzumiraju alkohol po mnogim su varijablama ujednačeni s onima koji ga koriste često. Od ostalih rezultata moguće je izdvojiti one koji ukazuju na statistički značajno češće izraženo nezadovoljstvo mladih korisnika sredstava ovisnosti kvalitetom komunikacije s roditeljima, pri čemu se posebno ističe loša komunikacija s ocem. Na ove se rezultate nadovezuje i procjena mladih korisnika droga i alkohola kako na formiranje njihovog mišljenja obitelj nema gotovo nikakav utjecaj. Ovdje prikazani i drugi dobiveni rezultati na različite načine ukazuju na potrebu šire dostupnosti socijalnopedagoških i psihosocijalnih programa mladima, bez obzira na to koja sredstva ovisnosti koriste i bez obzira na to čine li to samo ponekad ili često.

mladi; ovisnosti; obitelj

nije evidentirano