hrvatski

O autorstvu pavlinskih slika iz crkve sv. Marije u Lepoglavi

Gledano u cjelini, pavlinsko slikarstvo baaroknog razdoblja nije nepoznanica. Tu činjenicu u najvećoj mjeri dugujemo istraživanjima Đ. Cvitanović, M. Mirković i u novije vrijeme S. Cvetnić. Umjetnički profil i djelo najvećeg pavlinskog slikara, Tirolca Ivana Krstitelja Rangera, svakako je najupečatljiviji segment pavlinske umjetničke baštine i njezin najbolje istražen dio. Djela iz 17.s toljeća pripisuju se uglavnom nepoznatim autorima, a zajednička im je značajka utemeljenost kompozicija na modelima grafičkih predložaka. Jedna od najkvalitetnijih slika iz druge polovine 17. stoljeća je oltarna pala s prikazom Žalosne Bogorodice i Krista na bočnome oltaru u crkvi sv. Marije u Lepoglavi, slikana prema grafičkome prijevodu poznatoga djela Annibalea Carraccija iz 1599./1600. godine u Museo Nazionale di Capodimonte u Napulju. Slike s prikazima Kristove pasije, nekada u lepoglavskoj crkvi sv. Marije, a danas u zbirci Dijecezanskog muzeja u Zagrebu, te oltarna pala Mučenje sv. Erazma iz župnog dvora crkve sv. Ane u Križevcima, pripisuju se istome autoru i datiraju u prvu polovinu 18. stoljeća.

Slikarstvo; barok; pavlini; Gabriel Taller

nije evidentirano