hrvatski

Prepoznavanje govornika prema protokolu slušne procjene u forenzičnoj fonetici

U postupku prepoznavanja govornika primijenjena je forma slušne procjene koju rabe društva za forenzičnu komunikaciju (Forensic Communication Associates, Hollien 2002). Procjenjivana je percepcijska dimenzija različitosti – sličnosti na ljestvici od 10 stupnjeva na kojoj raspon od 0 – 3 znači neprepoznavanje para govornika, veliku različitost, 7 – 10 znači prepoznavanje govornika, veliku sličnost, a 4 – 6 neutralnu prosudbu. Vrijednost 0 označava potpunu različitost osoba, 10 najveću sličnost glasova osoba. Svaki par glasova osoba procjenjivala je skupina izvježbanih fonetičara (1 izvježbani procjenitelj učitelj i 2 uvježbana fonetičara) u dimenzijama: tona (razina, promjenjivost, obrasci pravilnosti), kvalitete glasa (opća kvaliteta – timbar, škripavost, ostalo), intenziteta (promjenjivost), dijalekta (regionalni, strani, idiolekt), artikulacije (samoglasnici, suglasnici, artikulacijski poremećaji, nazalnost, ostalo), prozodije (brzina, prekidi govora, ostalo) i ostaloga (mogući govorni poremećaji). Za svaku dimenziju procjene para glasova utvrđuje se ukupan rezultat i raspon sličnosti u postocima. Najmanji ukupni postotak točnosti utvrđivanja da se radi o istoj osobi u paru mora iznositi 80%, a ukupan rezultat točnog pogađanja mora iznositi ukupno za sve dimenzije 90% podudaranja. Od ukupno preslušanih 5619 snimki na CD nosaču zvuka snimljenih razgovora s mobitela te filtriranih, utvrđeno je podudaranje 5 glasova (4 muških i 1 ženskoga). Srednje vrijednosti i rasponi utvrđivanja identiteta iznosile su redom za osobe: 1. 90% (96 – 100%) ; 2. 90% (84 – 92%) ; 3. 100% (97 – 100%) ; 5. na albanskom jeziku 98% (95, 7 – 98, 6%), na hrvatskom jeziku 98% (95, 6 – 100%), na albanskom i hrvatskom jeziku 91% (86, 4 – 94, 3%). Iako slušna percepcijska procjena u forenzičnoj fonetici ima veću valjanost utvrđivanja identiteta iste osobe od akustičkih mjerenja, rezultati bi trebali biti neovisni od pravnoga sustava i postupka (sudac – fonetičar), a svrha savjetodavna.

Forenzična fonetika; prepoznavanje govornika; protokol slušne procjene

nije evidentirano

engleski

Aural-perceptual approach to speaker identification in forensic phonetics

U postupku prepoznavanja govornika primijenjena je forma slušne procjene koju rabe društva za forenzičnu komunikaciju (Forensic Communication Associates, Hollien 2002). Procjenjivana je percepcijska dimenzija različitosti – sličnosti na ljestvici od 10 stupnjeva na kojoj raspon od 0 – 3 znači neprepoznavanje para govornika, veliku različitost, 7 – 10 znači prepoznavanje govornika, veliku sličnost, a 4 – 6 neutralnu prosudbu. Vrijednost 0 označava potpunu različitost osoba, 10 najveću sličnost glasova osoba. Svaki par glasova osoba procjenjivala je skupina izvježbanih fonetičara (1 izvježbani procjenitelj učitelj i 2 uvježbana fonetičara) u dimenzijama: tona (razina, promjenjivost, obrasci pravilnosti), kvalitete glasa (opća kvaliteta – timbar, škripavost, ostalo), intenziteta (promjenjivost), dijalekta (regionalni, strani, idiolekt), artikulacije (samoglasnici, suglasnici, artikulacijski poremećaji, nazalnost, ostalo), prozodije (brzina, prekidi govora, ostalo) i ostaloga (mogući govorni poremećaji). Za svaku dimenziju procjene para glasova utvrđuje se ukupan rezultat i raspon sličnosti u postocima. Najmanji ukupni postotak točnosti utvrđivanja da se radi o istoj osobi u paru mora iznositi 80%, a ukupan rezultat točnog pogađanja mora iznositi ukupno za sve dimenzije 90% podudaranja. Od ukupno preslušanih 5619 snimki na CD nosaču zvuka snimljenih razgovora s mobitela te filtriranih, utvrđeno je podudaranje 5 glasova (4 muških i 1 ženskoga). Srednje vrijednosti i rasponi utvrđivanja identiteta iznosile su redom za osobe: 1. 90% (96 – 100%) ; 2. 90% (84 – 92%) ; 3. 100% (97 – 100%) ; 5. na albanskom jeziku 98% (95, 7 – 98, 6%), na hrvatskom jeziku 98% (95, 6 – 100%), na albanskom i hrvatskom jeziku 91% (86, 4 – 94, 3%). Iako slušna percepcijska procjena u forenzičnoj fonetici ima veću valjanost utvrđivanja identiteta iste osobe od akustičkih mjerenja, rezultati bi trebali biti neovisni od pravnoga sustava i postupka (sudac – fonetičar), a svrha savjetodavna.

forensic phonetics; speaker identification; auditory assessment procedure

nije evidentirano