hrvatski

Primjena različitih koncentracija premiksa u hranidbi tovnih pilića

Istraživanje utjecaja različitog udjela premiksa na prirast, konverziju i zdravlje izvedeno je na 120 Hybro pilića. S obzirom na cilj istraživanja i način hranidbe pilići su podijeljeni u 4 skupine, a svaka skupina imala je po dva ponavljanja. Prva (kontrolna) skupina dobivala je smjesu sa 1, 0% premiksa, druga skupina je hranjena smjesom sa 0, 5% premiksa, treća skupina je dobivala smjesu sa 1, 5% premiksa, a četvrta skupina sa 2, 0% premiksa. Na kraju prvog tjedna tova statistički značajne razlike (P<0, 05) u pogledu tjelesne mase bile su između 2. I 3. skupine, kao i između 2. i 4. skupine pilića. Između 3. i 4. skupine pilića nisu zabilježene statistički značajne razlike (P>0, 05). Po završetku drugog tjedna tova u pogledu tjelesnih masa statistički značajne razlike (P<0, 05) uočene su između pilića 3. i 4. skupine, dok između 2. i 4. skupine nije bilo statistički značajnih razlika (P>0, 05). Na kraju trećeg tjedna tova statistički značajne (P<0, 05) razlike u pogledu tjelesnih masa bile su zabilježene između 1. i 2. skupine pilića, kao i između 3. i 2. skupine. Na kraju preostalih tjedana tova (4., 5. i 6.) u pogledu tjelesnih masa između svih skupina postojale su statistički vrlo značajne (P<0, 01) razlike: Različiti udjeli premiksa u hrani za tovne piliće statistički su visoko značajno (P<0, 01) utjecali na postignutu završnu masu tovnih pilića. Najveću završnu masu postigli su brojleri 2. skupine (1930, 06 g), zatim brojleri 1. skupine (1873, 96 g), potom brojleri 3. skupine (1529, 46 g), te najslabiju završnu masu imali su brojleri 4. skupine (1434, 66 g). Najbolja prosječna konverzija hrane utvrđena je kod tovnih pilića 1. (kontrolne) skupine (1, 95 g/g prirasta), zatim tovnih pilića 2. skupine (2, 02 g/g prirasta), potom tovnih pilića 4. skupine (2, 23 g/g prirasta), a najlošiju konverziju ostvarili su brojleri 3. skupine (2, 25 g/g prirasta). Postotno izraženo, brojleri 1. skupine su imali bolju konverziju za 3, 58% od pilića 2. skupine, te za 14, 35% od 4. skupine tovnih pilića, a za 15, 38% bolju od tovnih pilića 3. skupine. Utvrđeno je također da različiti udio premiksa u smjesama za tov tovnih pilića utječe na indeks prirasta. Tako je u prvom razdoblju tova (1-21 dan) indeks prirasta za 2. skupinu iznosio 107%, za 3. skupinu 95%, te za 4. skupinu 85%. U drugom razdoblju tova (22-42 dana) indeks prirasta je znatno niži kod svih skupina tovnih pilića. Tako 2. skupina ima stopu prirasta 104%, 3. skupina 95%, a 4. skupina 89% (tablica 9). Istraživanje je pokazalo da upotreba premiksa u smjesama u iznosu od 1, 5 i 2, 0 % u tovu tovnih pilića daje znatno niže završne mase tovnih pilića i lošiju konverziju hrane u odnosu na smjese koje su sadržavale 0, 5 i 1, 0% premiksa. Na osnovu patoanatomskog pregleda može se zaključiti da su brojleri 1., 2. I 3. skupine imali tovnu kondiciju i kod pojedinih primjeraka utvrđeni su znaci masne degeneracije jetre. Brojleri 4. skupine daju sliku lošeg gojnog stanja.

premiks ; tovni pilići ; hranidba

nije evidentirano