hrvatski

Etika i religija: Od modernog 'Aufhebung-a' do postmodernog preporoda

Intencija dokidanja problema moraliteta i etike kao teorije morala, u hrvatskoj filozofiji prakse javlja se u trendu marksističkog revolucionarnog koncepta "Aufhebung" (abolish and overcome) koji se promovirao kao instrument revolucionarne preinake svijeta u svrhu ozbiljenja eshatona nove povijesti. Tu je dakle riječ o poznatom Marxovu zahtjevu za ozbiljenjem filozofije, putem njezina ukidanja, dakle ukidanja i svih njezinih disciplina: etike, estetike, gnoseologije, ontologije, antropologije, zahtjevu što su ga konzekventno, čak i radikalno slijedili hrvatski filozofi prakse. Postulat "Aufhebung", međutim, nije se zadržao samo na filozofiji - u skladu s istim revolucionarnim nagnućem zahtijevalo se i ukidanje znanosti, umjetnosti, religije, prava, jednom riječju čitave "ideologijske nadgradnje", zatim rada, države, nacije, i svih ostalih institucija opstojećeg svijeta. Da zaključim, hegelovski i marksovski zahtjev za „ Aufhebung“ morala, etike i religije koji je elaboriran u hrvatskoj praxis filozofiji ne može izdržati ni teorijsku niti povijesnu kritiku. Nakon povijesnog sloma marksovskog projekta komunizma i etika i religija potvrđuju se kao neizostavni čimbenici društvenog života na globalnom planu, štoviše razvijaju se u svojim novim oblicima primjerenim duhu novoga vremena.

moralitet; etika; teorija morala; religija; hrvatska filozofija prakse; komunizam; novo vrijeme

nije evidentirano