hrvatski

Prilog razvoju nekonvencionalnih zrakoplova za priobalje Hrvatske

Usporedna raščlamba europsko-mediteranskog pročelja, unutar kojeg je gravitacijski smješteno jadransko priobalje Hrvatske, s gospodarskog, prometnog, demografskog i ekološkog aspekta rezultira kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima: kontinuirane depopulacije i postupnog odumiranja otočkih naselja u posljednjih 80 godina, nerazvijenim otočkim naseljima i otocima kao podsustavima hrvatskog prostora zbog prometne nepovezanosti. Priobalje koje povećava granice hrvatskih teritorijalnih voda za dvije trećine i na kojem živi jedna trećina stanovništva od golemog je geopolitičkog značenja za Hrvatsku. Istodobno na otocima, po kojima je Hrvatska u razmatranom europsko-mediteranskom pročelju na prvom mjestu, i po broju i po razvedenosti, živi svega 2, 6 posto stanovništva. Otoci su stoga najosjetljiviji prostor kojeg treba prometno povezati. Ekološki čisti, s privlačnom mediteranskom klimom čine turistički privlačan prostor te ih prometnim povezivanjem treba približiti Europi, kojoj gravitacijski pripadaju i po kulturnom i povijesnom nasljeđu. Ciljevi gospodarskog razvoja su turizam i poljoprivreda, a kako je površinom najveći dio otoka relativno malen, kao optimalne grane prometa su pomorski i zračni promet, jer ne zahtijevaju izgradnju puteva ili tračnica, a jedina zahtijevana prometna infrastruktura su luke. Specifičnosti priobalja, a naročito otoka kao skupa mikrosvijetova, nameće zahtjevne značajke zrakoplova, koji bi istodobno optimalno udovoljio u razmatranom prostoru i zahtjevima suvremenog prijevoza. S utvrđenim kvantitetom prometne tražnje za zračni domaći promet od 19 do 23 putnika po otočkom naselju, hidrozrakoplov udovoljava svim zahtjevima osim izravnom povezivanju 50 posto ukupnog broja otočkih naselja, koja nisu priobalna. Utvrđena realna mogućnost konstruiranja i izgradnje nekonvencionalnog zrakoplova zahtjevanih performansi: nosivosti, doleta, brzine itd., daje rješenje optimalnog zrakoplova za razmatrano područje. Zahtjevani prostor za slijetanje i uzlijetanje površinom treba svega četrdesetinu površine malog otočkog aerodroma za konvencionalni zrakoplov. Svojim značajkama VTOL zrakoplov udovoljava zahtjevu interurbanog prijevoza, hranitelja velikih zrakoplova nacionalnog avioprijevoznika na klasificiranim kontinentalnim aerodromima, kao i parajavnom prijevozu. Udovoljava i zahtjevima državnih službi - obalne straže, potrage i spasavanja, hitne medicinske pomoći. Od ukupne letne misije, 95 posto leti kao avion s turboprop motorima što ga čini najekonomičnijim sredstvom zračnog prometa. Takvo optimalno rješenje treba služiti kao osnova buduće tehnologije zračnog prometa u prostornom i prometnom planiranju prometnog povezivanja jadranskog pribalja.

Nekonvencionalni zrakoplov; Zrakoplov za vertikalno polijetanje i slijetanje; Služba za potragu i spasavanje; služba medicinskog spasavanja iz zraka

nije evidentirano