hrvatski

Istraživanje udobnosti uredskih radnih stolica

U radu su istražene konstrukcije namještaja za sjedenje – uredskih radnih stolica – u smislu udobnosti sjedenja na različitim vrstama ojastučenja sjedala. Istraživanje je provedeno sa svrhom utvrđivanja razlika u osjećaju udobnosti sjedenja kod različitih vrsta materijala ispuna sjedala i veličina tih razlika. Problem kod dugotrajnog sjedenja javlja se zbog pritiska sjednih kostiju na površinu sjedala. Ako je sjedalo tvrdo, javljaju se veliki tlakovi ispod sjednih kostiju i na okolno tkivo što izaziva osjećaj neudobnosti. Bolje je kada je površina djelovanja tlaka veća i prostranija što se onda očituje kao osjećaj udobnosti i ugode. Sjedenje na takvoj stolici je lakše, osoba se manje zamara i veća joj je koncentracija za posao. Hipoteza rada je da postoji veza između konstrukcije sjedala i osjećaja udobnosti, a budući su u istraživanju bile uključene četiri različite konstrukcije sjedala, pretpostavljeno je da će mreža napeta u okvirnu konstrukciju sjedala biti udobnija od sjedala sa PU rezanom spužvom, hladno-lijevanom PU spužvom i kombinacije hladno-lijevane PU spužve i džepićastih opruga na tvrdoj podlozi ; i da će sjedalo s oprugama biti udobnije od drugih sjedala s PU spužvama. To je na kraju djelomično potvrđeno. Štoviše, zaključeno je da je stolica s hladno-lijevanom PU spužvom znatno udobnija od stolice s oprugama, a da ostale međusobne razlike nisu statistički značajne. Potvrđeno je da su udobnost i neudobnost dva različita entiteta i da je udobnost povezana s ugodom i dobrobiti (well- being), a neudobnost s lošom biomehanikom i zamorom. Pri istraživanju su korištene dvije skale – skala udobnosti i skala neudobnosti – što je dalo dobre rezultate, a između njih utvrđena je negativna povezanost. U istraživanju je sudjelovalo 36 ispitanika i ukupno 16 stolica podijeljenih u četiri grupe. Ispitanici su nakon dvodnevnog sjedenja na stolici ocjenjivali osjećaje udobnosti i neudobnosti pomoću upitnika sa 17 tvrdnji. Provedena su i ispitivanja elastičnosti cijelog sustava stolice uz čiju su pomoć interpretirani i doneseni zaključci. Određen je i indeks udobnosti koji potkrepljuje rezultate subjektivnog ispitivanja i postojanja entiteta udobnosti/neudobnosti i mehaničkih značajki. Rad pored toga donosi u svom prvom dijelu kraći povijesni pregled načina sjedenja i razvoja stolica kao namještaja, zatim konstrukcijske vrste modernih uredskih stolica i njihovu podjelu, slijedi udobnost sjedenja, ergonomija i antropometrija sjedenja te poglavlja o kvaliteti namještaja i sukladnosti stolica s normama za uredske radne stolice.

udobnost stolica; udobnost sjedala; uredska radna stolica; ergonomija; subjektivne i objektivne metode

nije evidentirano