hrvatski

Istraživanje uslojenosti vodonosnika primjenom hidrogeokemijskih pokazatelja na primjeru zagrebačkog vodonosnika

Općenito je poznato da na kemijski sastav podzemnih voda imaju utjecaj sljedeći faktori: kemijski sastav oborina, petrografski i mineraloški sastav priljevnog područja vodonosnika i samog vodonosnika, vrijeme zadržavanja vode u podzemlju tj. vodonosniku, klima, topografija, različiti geokemijski procesi u nesaturiranoj zoni i vodonosniku (GÜLER et.al., 2002) i itd. U svijetu postoji dugogodišnja praksa korištenja hidrogeokemijskih pokazatelja tj. sadržaja osnovnih iona podzemne vode kao prirodnih trasera za rješavanje problema tečenja podzemne vode (BACK, 1966). Također se zna da vodonosnici koji su smješteni u aluvijalnim sedimentima rijeka obično su uslojeni s obzirom na hidrogeokemijske uvjete koji u pojedinim zonama vladaju što je često uzrokovano različitim vremenom zadržavanja vode u pojedinim dijelovima podzemlja. Stoga su se s 15 piezometara zagrebačkog vodonosnika s različitih dubina tijekom 2001, 2002 i 2003 godine uzeli uzorci podzemne vode. U uzorcima vode su izmjereni sljedeći hidrogeokemijski pokazatelji: temperatura (T), pH, elektrolitička vodljivost (CND), glavni kationi i anioni (Ca2+, Mg2+, Na+, K+, SO42-, NO3-, NO2-, NH4+ Cl-, HCO3- , PO43-). Na temelju dobivenih rezultata može se reći da je na području zagrebačkog vodonosnika ustanovljena hidrogeokemijska uslojenost. Ova uslojenost se očituje udaljavanjem od rijeke Save i izrazito je izražena na području Strmca u dubokim dijelovima vodonosnika jer je spora izmjena vode i dijelovi sadrže staru vodu. Također je ustanovljena cjelovitost hidrogeološkog sustava zagrebačkog vodonosnika. Kakvoća podzemne vode odraz je prirodnih uvjeta u dubljim dijelovima vodonosnika, dok plići dijelovi vodonosnika su većim dijelom pod antropogenim utjecajem.

temperatura (T); pH; hidrokemijski facijes; vodonosnik

nije evidentirano