hrvatski

Ekologija i dinamika populacija vrsta roda Corvus (Aves) u istočnoj Hrvatskoj

Na području Hrvatske zastupljene su četiri vrste ptica iz roda Corvus: gavran, Corvus corax ; gačac, Corvus frugilegus ; čavka, Corvus monedula i siva vrana, Corvus corone cornix. Primijećeno je da su se u ekologiji tih vrsta dogodile značajne promjene koje do sada nisu istražene, a koje su neposredno vezane uz čovjekovo remećenje okoline preobrazbom staništa ili onečišćenjem. Navedene vrste različito reagiraju na modifikaciju ekosustava, pa su ciljevi istraživanja bili utvrditi načine adaptacije svake pojedine vrste, kao i promjene u distribuciji i trendu njihovih populacija. Sustavno istraživanje provedeno je od 1993. do 2001. godine na području istočne Hrvatske. U istraživanju su primijenjene znanstvene metode transekta i census metoda, a u statističkoj obradi podataka Kruskal-Wallisov test, Mann-Whitney U-test i Spearmanov koeficijent korelacije. Na izrazito nizinskome području u istočnoj Hrvatskoj utvrđen je nov način gniježđenja gavrana, tipične šumske vrste, i to na stupovima visokonaponskih dalekovoda. Vodovi pružaju gavranima odgovarajuće mjesto za odmor i promatranje, a konstrukcija stupova omogućuje im sigurno uporište za gnijezdo. Na 1664 km dalekovoda, odnosno 23 istražene trase u istočnoj Hrvatskoj godišnje se gnijezdi više od 100 parova gavrana. Gustoća njihove populacije iznosi u prosjeku 2, 16 parova na 10 km duljine dalekovoda, što je najveća zabilježena gustoća tih ptica na dalekovodima u svijetu. Zabilježen je potpuno nov fenomen da gavrani nakon sezone gniježđenja razgrađuju svoja gnijezda na dalekovodnim stupovima. Neosporno je da je gavran sposoban porastom populacije i distribucijskim promjenama odgovoriti na čovjekovu modifikaciju staništa. Fenomen ulaska gačca, nekad stepske vrste, u urbane ekosisteme i njihova adaptacija na specifične uvjete, utvrđen je na cijelom istraživanom prostoru. Najnoviji podatci od oko 3000 gnijezdećih parova u istočnoj Hrvatskoj (11090 km2 površine) ukazuju na slabljenje njihove populacije u odnosu na razdoblje od prije 30 godina kada ih se samo u Baranji (1147 km2 površine) gnijezdilo oko 5000 parova. U istočnoj Hrvatskoj populacija čavke smanjuje se zbog nestajanja odgovarajućih mjesta za gniježđenje, prvenstveno starih šuma i stabala s dupljama. Čavke su ušle u gradove gdje se gnijezde u pukotinama u potkrovlju, no trend njihove populacije i dalje je negativan. Na istraženom području evidentirano je manje od 100 gnijezdećih parova čavki. Usporedbom novih podataka s onima iz ranijega razdoblja pokazalo se da ne postoji statistički značajna razlika u brojnosti sivih vrana te je utvrđeno da je njihova populacija u istočnoj Hrvatskoj stabilna. Dobiveni rezultati moći će se primijeniti u poljoprivredi, lovstvu i prostornom planiranju.

gavran; gačac; čavka; siva vrana; gniježđenje; visokonaponski dalekovodi; istočna Hrvatska

nije evidentirano