hrvatski

Koji je uzrok vertiga – nažalost prilično čest ili na sreću prilično rijedak? : prikaz slučaja

Prikazujemo slučaj 72-godišnje bolesnice s teškom vrtoglavicom, povraćanjem, blagom boli u zatiljnom dijelu glave, bez traume u anamnezi. Bolesnica je bila pri svijesti, kardio-respiratorno kompenzirana, RR 180/100 mmHg, nije javljala poremećaja osjeta. Duboki tetivni refleksi bili su uredni, Babinskijev znak lijevo, imala je vertikalni nistagmus koji se pogoršavao fiksacijom pogleda, anizokoriju (desna zjenica šira od lijeve), usporenu reakciju zjenica na svjetlo, dismetriju desne ruke te astaziju i abaziju. Hitni CT mozga je pokazao patologiju kraniocervikalnog prijelaza s abnormalnim položajem aksisa i invaginacijom u foramen magnum – bazilarnu inpresiju, bez znakova ishemije, hemoragije ili ekspanzije u tkivu malog mozga. CDFI (color Doppler flow imaging) karotidnih i vertebralnih arterija i TCD (transkranijski dopler) pokazali su okluziju vertebralne arterije. Kraniogram je pokazao brahiocefalički tip neurokranijuma te fragmentaciju densa aksisa, odvajanje tijela C2 kralješka s dorzalnom dislokacijom. MRI (magnetic resonance imaging) i MRA (magnetic resonance angiography) su pokazale akutni ishemijski moždani udar u području desne hemisfere malog mozga u irigacijskom području desne vertebralne arterije, protruziju densa aksisa u infratentorijsko područje, kompresiju i redukciju prednjeg subarahnoidalnog područja bez kompresije leđne moždine i okluziju desne vertebralne arterije. Ovaj prikaz slučaja ukazuje da se kao uzrok nastanka vertiga u pozadini nažalost učestalog moždanog udara vertebrobazilarnog područja ponekad skriva i rijedak uzrok vertiga, kao što je bazilarna impresija, koju je važno otkriti.

vertigo; dijagnoza; ishemijski moždani udar

nije evidentirano