hrvatski

Ishrana i hranidbene vrijednosti jakovske kapice (Pecten jacobaeus L.)ušća rijeke Krke

Ušće rijeke Krke, na istočnoj obali Jadranskog mora, odlikuje se specifičnim hidrogeološkim karakteristikama. Zbog velike organske produkcije, obiluje prirodnim populacijama školjkaša, a među njima se ističe i jakovska kapica (Pecten jacobaeus L.). Sposobnost školjkaša je, da filtrirajući vodu konzumiraju plankton i detritus koji određuje njihove biokemijske i hranidbene vrijednosti. Zato je i cilj ovih istraživanja bio utvrditi kvalitativni sastav sadržaja probavnog trakta te kemijski sastav i hranidbene vrijednosti jestivog dijela jakovske kapice u korelaciji s fitoplanktonom istraživanog lokaliteta. Istraživanja su provedena od kolovoza do svibnja, tako da su obuhvaćena sva godišnja doba. Pomoću crpca Nansen dobiveni su uzorci mrežnog fitoplanktona s dubina 0, 5 m, 4 m, 8 m i 13 m. Sakupljanje školjkaša obavljeno je ronjenjem. Prosječne vrijednosti dužine izlovljenih jakovskih kapica bile su od 100, 1 mm do 110, 2 mm, a prosječne vrijednosti mase kretale su se između 100, 0 g do 129, 7 g. Za analizu kemijskog sastava jestivog dijela, obrađen je skupni uzorak od po 10 komada školjkaša. Određivan je postotak bjelančevina, masti, pepela i vlage, kako bi se odredila ukupna energetska odnosno hranidbena vrijednost jakovskih kapica. Tijekom istraživanja, kvalitativnim analizama uzoraka mrežnog fitoplanktona, je utvrđena podjednaka zastupljenost dviju skupina mikrofita, dijatomeja (Bacillariophyceae – 43 vrste) i dinoflagelata (Dinophyta – 44 vrste). Analizama sadržaja probavnog trakta jakovske kapice utvrđeno je ukupno 16 fitoplanktonskih vrsta, a prevladavale su dijatomejske vrste. Rezultati analiza kemijskog sastava jestivog dijela jakovske kapice bili su slijedeći: količina bjelančevina bila je između 12, 42% i 13, 47% ; masti između 0, 35% i 0, 68% ; pepela između 2, 43% i 2, 60%, a količina vlage bila je između 79, 34% i 81, 28%. Ukupna energetska vrijednost mijenjala se od 226, 8 kJ do 255, 6 kJ, a bila je proporcionalna postotcima bjelančevina i masti u jestivom dijelu školjkaša. Postotak proteina i masti u jestivom dijelu jakovske kapice ovisio je o količini raspoložive hrane odnosno o količini fitoplanktona u istraživanom području.

ishrana; hranidbene vrijednosti; jakovska kapica

nije evidentirano