hrvatski

Pumpellyiti u mafitnim ekstruzivnim stijenama iz ofiolitnog melanža Medvednice (Hrvatska)

Medvednica je smještena na završnom jugozapadnom dijelu Zagorje-srednjotransdanubijske smične zone i predstavlja područje gdje se u melanžu nalaze krajnji sjeverozapadni izdanci ofiolitnih stijena dinaridske provenijencije. Za ofiolitni melanž smatra se da pripada Sava segmentu Vardarske ofiolitne zone. Po svojoj litološkoj građi kao i veličini fragmenata ofiolitni melanž Medvednice je kaotičan sedimentno-magmatski kompleks. Izgrađen je od fragmenata mezozojske oceanske kore, čija je starost paleontološki i izotopno dokazana kao gornjotrijaska, srednjojurska i gornjokredna, u zajednici sa sinsedimentacijskim pješčenjacima, rožnjacima i siliciklastičnim stijenama trijaske i jurske starosti, kao i fragmentima vapnenaca i klastičnih stijena alb-cenomanske starosti, te senonskih breča koje predstavljaju najmlađe uključene fragmente. Ova jedinica je ranije interpretirana kao tektonski ofiolitni melanž gornjokredno-paleogenske starosti. Fragmenti navedenih stijena raznorodnih s obzirom na starost i tektonski okoliš postanka uklopljeni su u pelitni (šejlni) do siltozni matriks čija je starost palinološki datirana u rasponu od donje jure do bajocija s gornjom granicom formiranja ofiolitnog melanža Medvednice postavljenoj u otriv. Posljedično, svi fragmenti u olistostromnom melanžu mlađi od otriva interpretirani su kao fault-bounded inkluzije. Fragmenti mafitnih vulkanskih stijena pripadaju toleiitnim bazaltima u značajnoj mjeri izmijenjenim u spilite. Najkrupnija koherentna cjelina vulkanskih stijena pojavljuje se u formi kilometarskog megabloka sa jasnim višefaznim submarinskim izljevima, mjestimično obilježenim izrazitom pojavom jastučastih (pillow) lava. Kora jastučaste lave, debljine od 0, 5 do 1, 0 cm, izgrađena je od vezikularnog vulkanskog stakla koje je devitrificirano u različitoj mjeri. Unutar devitrificirane osnove pumpeliit je identificiran metodom rendgenske difrakcije uz klorit, prehnit, titanit i kvarc. Nalazi se u formi igličastog ili češće sitnozrnatog agregata plavozelene boje, izraženog pleokroizma i živih interferencijskih boja. Stvaranje pumpeliita u kori jastučastih lava rezultat je devitrifikacije stakla tijekom hidrotermalne aktivnosti na oceanskom dnu na što upućuju relikti vulkanskog stakla. Osim u lavama, pumpeliit je utvrđen rentgenskom difrakcijom i u decimetarskim do dekametarskim dajkovima dolerita utisnutim u glavno vulkansko tijelo Medvednice. U jednom takvom doleritu kvantitativni kemijski sastav pumpellyita analiziran je elektronskom mikrosondom. Strukturne kemijske formule pumpelyita izračunate su na bazi osam kationa uz ukupno Fe izraženo kao FeO, odnosno Fe2+. Izračun omjera Fe2+/Fe3+ uz fiksni broj atoma kisika u analiziranim pumpellyitima nije proveden jer uzorci pumpellyita imaju vrlo promjenjivu vrijednost omjera OH/O. Karakteristično obilježje analiziranih pumpelyita iz dolerita je dobra negativna korelacija sadržaja Al i Mg s Feukupno. Sadržaj MgO je nizak a raste s porastom udjela tog elementa u matičnoj stijeni. Na temelju odnosa elemenata u trokomponentnom dijagramu Feukupno– Mg– Al analizirani pumpellyiti odgovaraju tipu s visokim udjelom Al karakterističnom za pumpellyite nastale iz plagioklasa tijekom hidrotermalnih procesa. Glavni izvor Al za tvorbu pumpellyita bili su bazični plagioklasi pri izmjeni u albit. Analizirani pumpellyiti s manjim udjelom Al nastali su izmjenom iz klinopiroksena i nalaze se u trokomponentnom dijagramu Feukupno– Mg– Al unutar klasifikacijskog polja Fe-pumpellyita. Prisustvo pumpellyita kao sporednog sadržaja u jastučastim lavama i akcesornog minerala u doleritnim dajkovima ofiolitnog melanža Medvednice važno je zbog njegovih genetskih dijagnostičkih značajka. Budući da u doleritima i kori jastučastih lava nisu zapaženi zeoliti, uvjeti hidrotermalnih alteracija bili su obilježeni višom temperaturom potrebnom za nastanak pumpellyita bogatijeg s Al. Budući da povišeni tlak nije presudan čimbenik za nastajanje pumpeliita s vrlo niskim sadržajem Mg zaključuje se da u mafitnim ekstruzivnim stijenama ofiolitnog melanža Medvednice ovaj dijagnostički mineral pripada prehnit-pumpellyitnom facijesu i da je nastao tijekom hidrotermalnih alteracija pri temperaturi ne većoj od 230oC i tlaku nižem od 0, 1 GPa koji su određeni za identične alteracijske parageneze drugdje. Međutim, za pumpellyit iz krupnozrnatog dolerita, zbog visokog sadržaja Al (2, 363 k.n.f.j.) i visokog omjera Al/Feukupno (7, 72), može se pretpostaviti kristalizacija pri povišenom tlaku karakterističnom za pumpellyit-aktinolitni facijes što podrazumijeva komparativno veću dubinu alteracije. Budući da pelitno-siltozni matriks ofiolitnog melanža Medvednice sadrži samo dijagenetske autigene minerale može se zaključiti da su parageneze prehnit-pumpellyitnog i pumpellyit-aktinolitnog facijesa u mafitnim ekstruzivima melanža nastale hidrotermalnom alteracijom u oceanskom podmorju neposredno nakon ekstruzija.

Medvednica; pumpellyit; ofiolitni mafitni ekstruzivi; hidrotermalna alteracija; oceansko dno

nije evidentirano