hrvatski

Hrvatski jezik u višejezičnosti Bosne i Hercegovine

Položaj hrvatskoga jezika u današnjoj Bosni i Hercegovini u mnogome je posve jedinstven, no ipak ima sličnosti s različitim drugim jezičnim situacijama u Europi i svijetu. Bitno ga određuju mnogobrojne činjenice koje jesu ili bi trebale postati predmet proučavanja različitih jezikoslovnih disciplina (npr. sociolingvistike, kontaktne lingvistike, psiholingvistike). Navode se samo neke: - hrvatski je jedan od tri vrlo srodna jezika različitoga vrijednosnoga identiteta - govornici hrvatskoga i druga dva jezika u visokome se stupnju mogu međusobno razumjeti, no ne posve - hrvatski djelomično dijeli zajedničku kulturnu povijest s drugim jezicima, koja je isprepletena različitim, i povoljnim i nepovoljnim, odnosima - jezici u kontaktu utječu, katkad i jako, jedni na druge - sva tri jezika trebala bi biti službeni jezici jedne države, što znači da će njegovi govornici nužno bar pasivno vladati i drugim dvama jezicima, - hrvatski je službeni jezik susjedne države, Republike Hrvatske - današnja Europa kao ideal zagovara bar trojezičnost - engleski kao jezik međunarodnoga sporazumijevanja bitno utječe na sve druge jezike. U radu će se prema lingvističkim spoznajama i društvenojezičnim situacijama u kojima su se našli drugi europski jezici pokušati pokazati moguća budućnost hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini.

Hrvatski jezik; višejezičnost; srodni jezici; jezici u kontaktu; jezični identitet; psiholingvistika; sociolingvistika

nije evidentirano