hrvatski

Utjecaj obrade tla i razine zaštite od korova na masu korova i prinos pšenice

Primjena novih proizvodnih tehnologija za pšenicu i kukuruz u odnosu na konvencionalne, temelji se na ekološkim i ekonomskim razlozima. S tim ciljem zapoeeta su u 1997. godini, u okviru znanstvenog projekta “Integrirana zaštita ratarskih kultura od korova” višegodišnja, stacionarna istraživanja u sjeveroistoenoj Hrvatskoj, čije rezultate djelomieno iznosimo u ovom prilogu. Pokus s pšenicom (plodored: kukuruz-pšenica) je postavljen 1996./97. i 1997./98. godine na lesiviranom pseudoglenom tlu na lokalitetu Čačinci. Obrada tla (faktor A) je izvršena u tri varijante: 1. klasično (oranje, tanjuranje); 2. tanjuranje, rahljenje i 3. tanjuranje. Zaštita od korova (podfaktor B) obavljena je na dvije razine: 1. kemijska zaštita (Dicuran forte 80 WP-1,5 kg ha-1) u razvojnom stadiju pšenice: 25-29 (Zadoks et al., 1974); 2. bez kemijske zaštite. Preliminarni rezultati su pokazali da različita obrada tla nije imala značajan utjecaj na suhu masu korova u prve dvije godine. U drugoj godini je evidentirano povećanje suhe mase višegodišnjih korova Equisetum arvense i Cirsium arvense u varijantama obrada bez oranja (2 i 3) ali s malim prosječnim vrijednostima od 7.49 g do 8.59 g m-2. Utjecaj obrade tla na prinos pšenice bio je izražen u drugoj godini i to u varijanti 3, gdje je prinos smanjen za 5% u odnosu na najprinosniju varijantu 1 (6,69 t ha-1), ali bez statističkih značajnosti. Također u obje godine nisu utvrđene statistički značajne razlike u prinosima između tretiranih i netretiranih varijanata.

obrada tla; herbicidi; biomasa korova; prinos pšenice

nije evidentirano