hrvatski

Vladanje nazimica nakon promjene držanja i smještaja te kretanje razine kortizola u krvnoj plazmi tijekom rane faze graviditeta

Istraživanje je obavljeno u čekalištu svinjogojske farme na pet skupina nazimica u ranoj fazi graviditeta. Svaka istraživana skupina sastojala se od deset nazimica, koje su se premještavale iz pripuštališta u čekalište. U istraživanju smo se koristili nazimicama različitih pasmina (najveća zastupljenost križanki hipora i švedskog landrasa) i približno jednakih dobnih kategorija. Te nazimice bile su potpuno uklopljene unutar ritma proizvodnje i tehnološkog procesa na farmi. Odabrane su skupine nazimica bile različito tretirane (dvije pokusne skupine tretirane imunostimulatorom Baypamunom u različite dane prije promjene držanja i smještaja, jedna pokusna skupina nazimica je preseljena bez prethodne primjene Baypamuna, a dvije skupine nazimica bile su kontrolne skupine) tijekom istraživanja i nisu pripadale istoj populaciji. Cilj je ovog istraživanja bio sprečavanje i smanjivanje učinaka čimbenika stresa koji nastaju premještanjem nazimica iz jednoga u drugi objekat, te utvrđivanje utjecaja promjene držanja i smještaja istraživanih nazimica na njihovo vladanje, odnosno dobrobit. Tijekom istraživanja pratili smo kretanje razine kortizola u krvnoj plazmi nazimica i vladanje nazimica, drugoga, četvrtoga i šestoga dana boravka u čekalištu, kao i određene mikroklimatske čimbenike (temperaturu zraka, relativnu vlagu, brzinu strujanja zraka). Bilježili smo također vrijeme trajanja prasenja, broj živorođene, mrtvorođene i odbijene prasadi, te prosječnu tjelesnu težinu živorođene prasadi. Dobiveni rezultati istraživanja pokazuju da promjena držanja i smještaja nazimica uzrokuje povećanu razinu kortizola u krvnoj plazmi životinja. Nazimice pokusne skupine netretirane Baypamunom imale su znatno veću prosječnu razinu kortizola u krvnoj plazmi šestoga dana boravka u čekalištu od onih kontrolne skupine. Nazimice iz pokusne skupine netretirane Baypamunom također su imale znatno veću prosječnu razinu kortizola u krvnoj plazmi šestog dana boravka u čekalištu od onih iz dvije pokusne skupine tretirane Baypamunom. U kontrolnim skupinama nazimica uočen je nešto veći prosječni broj živorođene prasadi u usporedbi s pokusnim skupinama nazimica, ali bez statistički značajne razlike. Najveći prosječni broj mrtvorođene prasadi i najmanji broj nazimica bez mrtvorođene prasadi zabilježen je za pokusnu skupinu netretiranu Baypamunom, što upozorava na to da primjena imunostimulatora Baypamuna može imati određeni učinak na broj mrtvorođene prasadi u leglima nazimica. Primjena Baypamuna na većem broju životinja tijekom dužeg vremena dala bi točniji i potpuniji odgovor za ovu pretpostavku. U pokusnoj je skupini netretiranoj Baypamunom uočeno najduže prosječno i pojedinačno trajanje prasenja. Tijekom četverosatnog snimanja vladanja odabranih nazimica pokusnih skupina drugoga, četvrtoga i šestoga dana boravka u čekalištu nije utvrđena znatna razlika trajanja pojedinih tjelesnih položaja, bez obzira na različit pristup prema pokusnim skupinama nazimicama. Snimana nazimica pokusne skupine netretirane Baypamunom pokazala je najveću ukupnu učestalost promjene tjelesnog položaja drugoga dana boravka u čekalištu, a upravo je toga dana imala razinu kortizola u krvnoj plazmi mnogo veću od gornje fiziološke vrijednosti. Temperatura zraka u biozoni bila je također viša od gornjih poželjnih granica drugoga dana boravka u čekalištu nazimica te skupine. Analiza vladanja nazimica glede povezanosti trajanja pojedinih tjelesnih položaja i učestalosti njihove promjene s kretanjem razine kortizola u njihovoj krvnoj plazmi dala bi vjerojatno odgovore u istraživanju većeg broja životinja.

vladanje; nazimice; rana faza graviditeta; promjena držanja i smještaja

nije evidentirano