hrvatski

Zagreb-crkveno središte svih Hrvata

U povijesti hrvatskog naroda Zagreb nije samo oličenje nacionalnog zajedništva, veza s Europom u čijim su integracijskim procesima neki Hrvati vrlo aktivno sudjelovali tijekom minulih stoljeća, nego i simbol općeg crkvenog zajedništva. Nestanak ‘ hrvatskog biskupa’ iz nacionalne crkvene povijesti podudara se s pojavom zagrebačke biskupije, koja krajem 11. stoljeća preuzima pastoralnu brigu nad teritorijem središnje i sjeverne Hrvatske, na prostoru koji je ‘ biskup Hrvata’ Grgur Ninski smatrao svojim jurisdikcijskim područjem. Baltazar Adam Krčelić, povjesnik zagrebačke crkve, tvrdi da je “ nadležnost ‘ hrvatskoga biskupa’ svojim većim dijelom prenijeta na Zagreb” te da se “ počesto radilo o tome da se naslov primasa Hrvatske dodijeli zagrebačkom biskupu ; no jedni su to sprječavali iz ovih, a drugi iz onih razloga” . Ideju da Zagreb postane nositeljem hrvatske crkvenosti pokušao je u 13. stoljeću ostvariti zagrebački biskup Stjepan II. Babonić, koji, kao novoizabrani splitski nadbiskup (1242), diplomatskim putem nastoji od Rima ishoditi da se zagrebačka biskupija izuzme iz nadležnosti Ugarske crkve i sa Splitom ujedini u jedinstvenu Hrvatsku crkvu. Događaji su međutim krenuli drugim tijekom. Smrt pape Grgura IX. (22. VIII. 1241.), efemerni pontifikat Celestina IV. (28. X. - 10. XI. 1241.) i dugi interregnum do izbora Inocenta IV. (25. VI. l243.) idu na ruku Kaloczi i Esztergomu da zadrže primat nad zagrebačkom crkvom. U temeljima kapucinske crkve u Varaždinu nađen je latinskim jezikom pisan spomen-pergament s naznakom da je navedenu crkvu posvetio “ godine Gospodnje tisuću sedamsto šeste, dana 14. srpnja, ja Martin Brajković, biskup zagrebački, upravni opat od Blažene Djevice Marije u Topuskom, savjetnikm Svetog Carskog i Kraljevskog Veličanstva, naslovni župan garešničke županije i primas Hrvatskog Kraljevstva” . Svojim kulturnim pregalaštvom i nastojanjem oko ujedinjenja hrvatskih zemalja, osobito za sjedinjenjem Dalmacije i Istre s Banskom Hrvatskom, istakao se učeni zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, idejni prethodnik Hrvatskog narodnog preporoda. Uspostavom nadbiskupije i metropolitanskog sjedišta u Zagrebu bulom pape Pia IX. Ubi primum placuit 11. prosinca 1852. ostvaren je stoljetni san da nacionalno središte svih Hrvata postane ishodištem svehrvatske crkvenosti, čiji će natpastiri u ovih stopedeset godina pokazati izniman interes, darežljivu ruku i izuzetnu otvorenost za napredak Crkve na cijelom hrvatskom prostoru.

Zagrebačka nadbiskupija; Slavonska crkvena pokrajina; Juraj Haulik

nije evidentirano