hrvatski

Franjevci u srednjovjekovnoj Virovitici

U radu se donosi kronološki pregled izvornog gradiva koje sadrži podatke o franjevačkom samostanu Blažene Djevice Marije u Virovitici od kasnog 13. do sredine 16. stoljeća. Budući da je bio jedan od najstarijih franjevačkih samostana u dravsko-savskom međurječju i jer se nalazio u jednom od glavnih gradskih središta toga prostora u srednjem vijeku, virovitički je samostan razmjerno dobro dokumentiran u pisanim izvorima. Ukupno se zasad radi o dvadesetak izvora ili izvornih podataka koji se tiču toga samostana u kronološkom rasponu od 1280. do 1552. Polovica takvih dokumentarnih jedinica potekla je od pripadnika samog franjevačkog reda, a druga polovica od nefranjevačkih crkvenih ili svjetovnih autora. Najvažnija okvirna činjenica iz povijesti virovitičkog samostana u to doba jest da on u prijelomnom 15. stoljeću nije usvojio opservantsku reformu reda, nego je, zajedno sa samostanima u Našicama i Požegi, sve do turskog osvajanja ostao u sklopu Zagrebačke kustodije stare provincije ugarskih i slavonskih franjevaca, koja je do 1517. bila konventualna, a tada je kao cjelina prihvatila opservanciju i prozvala se Provincijom Svete Marije.

Franjevci; ugarska franjevačka provincija (provincija sv. Marije); opservancija; Virovitica

nije evidentirano