hrvatski

Toksičnost algi u ribnjacima

Fitoplankton čine autotrofni organizmi, združeni u kolonije različitog oblika. Predstavnici fitoplanktona koje susrećemo u ribnjacima pripadaju odjeljcima: Cyanophyta (Cyanobacteria) ; Euglenophyta ; Pyrrophyta (Dinophyceae) ; Chrysophyta i Chlorophyta. Masovni je razvoj fitoplanktona vezan uz eutrofne vode, u kojima razvoj jedne vrste može izazvati &laquo ; ; ; ; cvjetanje&raquo ; ; ; ; . &laquo ; ; ; ; Cvjetanje&raquo ; ; ; ; vode prouzročeno modrozelenim algama ili cijanobakterijama može biti štetno. Toksini se izlučuju u vodu kod odumiranja i propadanja stanica. Najrasprostranjeniji oblici modrozelenih alga ili Cyanophyta / Cyanobacteriae su vrste Aphanizomenon flos aquae, Anabaena circinalis i Microcystis aeruginosa. Najčešća vrsta je Microcystis aeruginosa, pa se i većina toksina naziva mikrocistin. Danas se govori o preko 60 spojeva mikrocistina koje stvaraju Microcystis i druge vrste modrozelenih alga. Strukturu molekule mikrocistina čine ciklički polipeptidi na koje se vežu dvije proteinske aminokiseline koje su promjenjive. Najčešći toksični mikrocistin je mikrocistin - LR, koji sadrži aminokiseline Leucin (L) i Arginin (R), a poznati su još mikrocistin – YY (tirozin - tirozin), mikrocistin – YR (tirozin - arginin) i drugi. Budući da toksini modrozelenih alga ili cijanobakterija štetno djeluju na životinje i ljude na različite načine, mogu biti podijeljeni u nekoliko grupa: 1. Hepatotoksini ; 2. Neurotoksini ; 3. Nespecifični toksini ; 4. Dermatoksični Lipopolisaharidiradi Djelovanje toksina na ribe ovisi o: uzrasnoj kategoriji (mlađ je vrlo osjetljiva) i kondicijskom stanju organizma.

toksini; alge; ribnjaci

nije evidentirano