Zoonoze organizama koji žive u vodi (CROSBI ID 511970)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Kurtović, Božidar
hrvatski
Zoonoze organizama koji žive u vodi
Organizmi koji žive u vodi imaju veliko značenje u prehrani ljudi. Istodobno predstavljaju i realnu opasnost po zdravlje ljudi, uzrokujući bolesti. Paraziti, bakterije i virusi mogu se direktno ili indirektno prenijeti sa riba, školjkaša i rakova na ljude. Uzročnici bolesti potjeću iz tri izvora: 1) fekalno onečišćenje vodenog okoliša, 2) mikroorganizmi normalno prisutni u vodenom okolišu i 3) sekundarno onečišćenje tijekom obrade namirnica. Pri nastanku oboljenja značajan utjecaj imaju pogodovni čimbenici, prvenstveno umanjena imunoreaktivnost organizma, oboljenja jetre te način i higijena prehrane. Češćoj pojavi oboljenja pridonosi sve razvijeniji transport robe i ljudi kao i adaptacija uzročnika na tehnološke promjene u pripremi hrane. Podaci iz literature ukazuju da su u svjetskim razmjerima najznačajnija parazitarna oboljenja. Osobito su ova oboljenja raširena u Aziji zbog uobičajenog konzumiranja prijesnih i nedovoljno toplinski obrađenih riba i školjkaša. U razvijenim zemljama (Europa, SAD) najveći je broj oboljenja posljedica konzumiranja prijesnih školjkaša iz voda onečišćenih otpadnim vodama. U većini se slučajeva radi o upali želučano-crijevnog trakta nejasne etiologije koja klinički upućuje na viruse specifične za ljude. Osnovna značajka bakterijskih oboljenja je fakultativna patogenost većine uzročnika. Pojava bolesti je u većini slučajeva uvjetovana oslabljenom imunoreaktivnošću organizma ili oboljenjem jetre. Nekoliko je bakterija, međutim, izrazito patogeno i mogu prouzročiti znatna oboljenja i smrtnost u ljudi. Pojedine bakterije koje normalno obitavaju u vodi opisuju se kao uzročnici teških infekcija rana koje su posljedica rukovanja s ribama i školjkašima. Ribe, a pogotovo školjkaši mogu biti izvor trovanja u ljudi. Uglavnom se radi o toksinima fitoplanktonskog podrijetla koji se kumuliraju u školjkašima i ribama. Opasnost od infekcije ostalom hranom osim sirovih školjkaša je izrazito manja i uglavnom je posljedica rekontaminacije u toku obrade odnosno nepravilne pohrane već obrađenih namirnica. Ta opasnost je zajednička svim namirnicama i nije specifična samo za namirnice porijeklom od organizama koji žive u vodi. Temeljita toplinska obrada namirnica porijeklom od organizama koji žive u vodi praktički uklanja sve patogene mikroorganizme i parazite ali ne uklanja toksine. Osobe koje izaberu konzumiranje prijesnih proizvoda trebale bi biti upućene u moguće rizike i kako ih izbjeći ili ublažiti. U pravilu, osobe s oslabljenom imunoreaktivnošću, poremećenom funkcijom jetre, šećernom bolešću i starije osobe moraju se upozoriti da nikada ne jedu sirove školjkaše. Opasnosti zbog konzumiranja sirovih školjkaša bi se uvelike mogle umanjiti razvojem metoda za utvrđivanje prisutnosti humanih virusa u vodi što bi omogućilo klasifikaciju voda u kojima rastu školjkaši ; prikladnom obradom i odlaganjem otpadnih voda čime bi se izbjeglo onečišćenje područja ubiranja školjkaša i razvojem novih dijagnostičkih metoda kojima bi se omogućilo pravodobno liječenje.
zoonoze; ribe; rakovi; školjkaši; infekcija ljudi; trovanje
nije evidentirano
engleski
Zoonoses of the aquatic organisms
nije evidentirano
zoonoses; fish; crabs; shellfish; human infections; poisoning
nije evidentirano
Podaci o prilogu
2002.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Akademija medicinskih znanosti.
Zagreb:
Podaci o skupu
Bolesti organizama iz voda i ljudsko zdravlje
pozvano predavanje
08.11.2002-08.11.2002
Zagreb, Hrvatska