hrvatski

Kraniometrijske i druge značajke populacije euroazijskog risa (Lynx lynx L.) u Hrvatskoj

Današnja populacija euroazijskih risova (Lynx lynx) u Hrvatskoj nastala je od 6 jedinki reintroduciranih 1973. godine iz Slovačke u Sloveniju. Mala genetička baza zbog malog broja reintoduciranih jediki stvara mogućnost genetičkog otklona (drifta), kao posljedica osnivačkog učinka, a time i specifičnih morfoloških obilježja populacije. Morfometrijski je obrađeno 59 risjih lubanja iz Hrvatske. Dob životinja određena je na temelju broja tamnih linija u cementu korijena sjekutića. Utvrđeno je da je hrvatska populacija risova najsličnija sa češkom i da je pojava drugog gornjeg pretkutnjaka P2 (15, 5%) zatupljena u sličnom postotku. Pojava drugog donjeg kutnjaka M2 (5, 1%) je, međutim, niža u odnosu na druge populacije. Srednja vrijednost najveće duljine lubanje za mužjake je 153, 2± 3, 2 mm (u rasponu od 135, 6 do 162, 8 mm), a za ženke 145, 5± 5, 9 mm (u rasponu od 133, 0 do 154, 5 mm) dok je srednja vrijednost najveće širine lubanje u području jagodičnih lukova za mužjake 111, 3± 3, 2 mm (u rasponu od 106, 5 do 116, 7 mm), a za ženke 102, 9± 4, 5 mm (u rasponu od 90, 3 do 108, 6 mm). Lubanje muških jedinki su značajno veće u odnosu na lubanje ženskih jedinki. Današnja hrvatska populacija risova ne razlikuje se značajno od populacije s južnih područja Balkanskog poluotoka. Subfosilni ili fosilni nalaz lubanje nađen blizu ušća Neretve ne razlikuje se po metrijskim značajkama dok su zubi u te jedinke značajno veći.

euroazijski ris; Lynx lynx; kraniometrija; Hrvatska

nije evidentirano