Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi (CROSBI ID 3193)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena)

Vranić, Silvana Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi. Rijeka: Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2005

Podaci o odgovornosti

Vranić, Silvana

Irvin Lukežić, Ines Srdoč-Konestra

hrvatski

Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi

Cilj je rasprave Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi bio na apstraktnoj razini utvrditi najgušće snopove jezičnih značajki zajedničkih čakavskim ekavskim govorima koje uz teritorijalno-povijesni kontinuitet potvrđuju autonomnost toga jezičnog kompleksa u rangu dijalekta u odnosu na ostale komplekse istoga ranga unutar čakavskoga narječja. Među njima su najbitnije: konzekventna ekavska zamjena prahrvatskoga i starohrvatskoga fonema jata u leksičkim korijenskim, tvorbenim i u gramatičkim morfemima, pretežitost stare ili starije akcentuacije, djelomično zadržavanje alomorfa nekadašnje glavne deklinacije u imenica ž. r. te zadržavanje starih morfema G mn. imenica m. i s. r. U ovjeravanju podataka pošlo se od temelja dijalektoloških istraživanja, tj. od konkretnih čakavskih mjesnih govora sa spomenutom zamjenom jata. Upitnikom su ispitana 102 punkta za koje je prethodno opservirano da je u njihovim idiomima supstitucija prahrvatskoga i starohrvatskoga jata ekavska. Time je dopunjena ranija spoznaja o ekavskim govorima, tj. zaokružen je ekavski korpus kao što je prikazano na popratnoj dijalekatnoj karti, odnosno potvrđena je njegova teritorijalna kompaktnost na sjeverozapadu čakavskoga prostora s dvije sinkope: Crikvenicom na jugu primorskoga dijela i Mrzlim Vodicama na prostoru Gorskoga kotara, ali i klinovima govora postmigracijskih čakavskih dijalekata na središnjemu istarskom prostoru. Interpretacije, koje su slijedile nakon prikaza ovjera, težile su sistematizaciji pojava i potvrdi njihove zasebnosti na apstraktnoj razini podsustava čakavskoga narječja, ali i uočavanju razlučnica koje odvajaju hijerarhijski niže klasifikacijske podcjeline, poddijalekte: sjeveroistočni istarski poddijalekt, središnji istarski poddijalekt, primorski poddijalekt te otočni poddijalekt. Unutar svakoga poddijalekta razlikuju se: jezgra poddijalekta, koja sustavno zadržava neizmijenjenim jezične značajke svojstvene određenomu poddijalektu, i periferni pojasi različitih stupnjeva rubnosti: s nižim stupnjem rubnih značajki, istaknutijim u zonama dodira dvaju poddijalekata, te s višim stupnjem rubnosti u graničnim govorima cjelokupnoga ekavskog dijalekta, a koja zadire i u kriterije prvoga ranga.

čakavski ekavski dijalekt; podijalekti ekavskoga dijalekta: sjeveroistočni istarski poddijalekt; središnji istarski poddijalekt; primorski poddijalekt te otočni poddijalekt

nije evidentirano

engleski

Čakavian Ekavian Dialects: System and Subsystems

nije evidentirano

Čakavian ekavian dialect; subdialects: northeast Istian; central Istrian; litoral and island subdialects

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Rijeka: Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

2005.

953-6104-46-6

375

Biblioteka časopisa Fluminensia;

objavljeno

Povezanost rada

Filologija