hrvatski

Crkva sv. Petra i Pavla u Šarengradu - rezultati istraživanja

Konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima provedenim od 2001. do 2002. g. od strane Hrvatskog restauratorskog zavoda temeljito je istražena crkva franjevačkog samostana svetog Petra i Pavla u Šarengradu i postojeći povijesni izvori. Istraživanjima je ustanovljen izgled izvorne, gotičke građevine koja je nastala u periodu od 1405. g. do otprilike 1430. g., a njen tlocrt odgovara tlocrtu današnje crkve. Tijekom gradnje crkve promijenjen je izvorno zamišljeni projekt, što se odrazilo na duljinu apside koja je trebala imati još najmanje jedan travej i na definiranje prostora broda. Iz gotičke faze crkve očuvao se skoro cijeli južni zid crkve sa zazidanim prozorom na jugoistočnom zidu svetišta, emporom i vratima u prvom traveju broda, okulusom, vratima i nišom u drugom i djelomično očuvanim okulusom u trećem traveju. Na sjevernom zidu u drugom traveju je pronađen gotički, zazidani portal bogato profiliranog okvira i segmentno zaključena niša uz njega. Ugrađeni u južni i sjeverni zid pronađeni su ostaci elemenata svodne konstrukcije, konzola i rebara iznad njih. Samostan je tijekom turske vladavine ostao nenastanjen, a crkva je pretrpjela znatna oštećenja. S baroknom obnovom se započelo 1698. g., kada su smanjeni prozorski otvori apside, a na obnovljenom sjevernom zidu otvoreni polukružni prozori. Godine 1729. je izgrađeno pjevalište, 1733. je nadsvedeno svetište. Do 1758. g. crkva je bila natkrivena otvorenom konstrukcijom krovišta kada se gradi i oslikava svod nad brodom i povećavaju formati prozora na sjevernom zidu do današnje veličine. Oslik crkve iz 1833. g. Deodata Đukica je uništen u požaru, a današnji oslik crkve je izveo Andrija Grajić 1905.g..Godine 1923. je skraćen potpornjak na sjeverozapadnom uglu crkve, a potpornjak na južnom dijelu pročelja je potpuno srušen. Kao rezultat istraživanja osmišljen je prijedlog obnove crkve koji uključuje prezentaciju gotičkih elemenata na bočnim zidovima i baroknog svoda nad svetištem i lađom. Porijeklo izvedenog projekta crkve i klesarske radionice treba potražiti među ostalim zadužbinama bana Mačve Ivana Moroviča, donatora i osnivača samostana, te među crkvenom arhitekturom centralne i zapadne Mađarske 14. i 15. stoljeća.

crkva; gotika; Šarengrad; samostan; istraživanje

nije evidentirano