hrvatski

Personalizacija izbora: mit ili stvarnost

Personalizacija izbora jedna je od glavnih tema izbornih studija, ali i političke i komunikacijske znanosti uopće u posljednja dva desetljeća. Personalistički pristup izborima zasniva se na dvije temeljne tvrdnje. Prvo, kraj 20. i početak 21. stoljeća u znaku su uspona kandidatskoga glasovanja koje sve više potiskuje stranačku identifikaciju i problemsku orijentaciju kao tradicionalno najvažnije odrednice odluke birača o tome komu će dati svoj glas u izborima. Drugo, kandidatske preferencije sve se više temelje na medijski posredovanom imidžu kandidata, koji je uglavnom izgrađen na nepolitičkim osobinama pojedinaca. No komparativne empirijske analize izbora uvelike su opovrgnule te tvrdnje. One su dokazale da je kandidatsko glasovanje kontingentni politički fenomen koji se ne može podvesti pod jedinstveni trend te da kandidatske preferencije ovise ponajprije o problemskoj kompetentnosti i vodstvenim sposobnostima političara. I nalazi empirijskih istraživanja izbora u Hrvatskoj između 1990. i 2003. pokazuju da kandidatsko glasovanje slabije utječe na odluke birača od njihove vezanosti uz političke stranke i problemske orijentacije, i to u institucionalnim (polupredsjednički sustav vlasti, većinski i kombinirani sustav izbora) i tranzicijskim uvjetima (slabe političke stranke i nestrukturiran stranački sustav), koji su mu, u načelu, trebali pogodovati.

izbori; imidž kanditata; personalistički pristup

nije evidentirano