hrvatski

Maruša Gundulić u obranu Cvijete Zuzorić: prvijenac hrvatskoga "ženskoga pisma" kao filozofsko djelo

15. srpnja 1582. potpisala je Maruša Gundulić, supruga Nikole Vitova Gučetića, obranu svoje prijateljice Cvijete Zuzorić "protiv okrutnih udaraca zavidnika iz našega Grada", s nakanom da prethodi ukoričenim razgovorima njezina supruga s Mihom Monaldijem o Aristotelovoj "Meteorologici". A kad su 1584. Gučetićevi "Discorsi" objavljeni, Marušina posveta bila je razlogom da su "Discorsi" ubrzo povučeni iz prodaje. Jedna je žena, očigledno prežestoko za dubrovačke prilike, branila Cvijetinu čast pred "strašnim glasovima vukova, medjeda i tigrova" rodnoga grada. Za drugo izdanje Gučetićeve meteorologije (1585) Maruša je priredila novu inačicu svoje posvete Cvijeti, potpisavši je 27. ožujka 1585. Ta je inačica, kad su uklonjena sva "neprilična mjesta", bila kraća za stranicu i pol, ali su njezine poruke ostale iste. Među njima treba istaknuti Marušinu tvrdnju: "Apsolutno se ne može reći da je ejdan spol dostojniji od drugoga." U Gučetićevoj knjizi jednakovrijednost ženina diskursa s muškarčevim ostarena je u najmjerodavnijem području - u pravu na razliku. S jedne strane muževa tema - priroda ; s druge ženina tema - antropološki problem "ljepota tijela i savršenstvo duha" ; s jedne strane muškarčev Aristotel, s druge strane ženin Platon ; s jedne strane Aristotelova "Meteorologika", s druge strane Platonov "Fedar" kao izvori nadahnuća u argumentaciji. Da Nikola Gučetić pristaje na tu razliku, čak dotle da je prihvaća kao predgovor svom glavnom prirodnofilozofskom djelu, to jasno svjedoči o njemu, premda je ovdje prije svega o njegovoj gospođi Maruši Gundulić.

žensko pismo; čast; posveta; spol; meteorologija; antropologija; Aristotel; Platon

nije evidentirano