hrvatski

Genetika neoplastičkog rasta

Članak daje pregled suvremenih spoznaja o genetičkim mehanizmima zloćudne preobrazbe i nasljednosti raka, s naglaskom na zloćudne neoplazme dječje dobi. Smrtnost od zloćudnih neoplazmi na drugom je mjestu uzroka dječje smrtnosti. U Hrvatskoj godišnje ima oko 400 novih bolesnika sa zloćudnim neoplazmama dječje dobi. Dva su osnovna mehanizma zloćudne preobrazbe somatskih stanica: aktivacija i neprimjereno izražavanje dominantnih gena koji nadziru staničnu diobu i zriobu (protoonkogeni), i/ili inaktivacija alelskog para recesivnih nadzornih gena (tumorskosupresorski geni). Izvanjski činitelji koji oštećuju genom mogu biti fizički, kemijski i biološki. Predstavnici tih triju skupina genotoksičnih činitelja jesu: rendgensko i ultravioletno zračenje; izlaganje karcinogenim kemikalijama u svezi sa zanimanjem ili navikama (npr. pušenje); onkogeni virusi (npr. Epstein-Barr, papiloma). Dijete može biti izloženo genotoksičnim činiteljima tijekom intrauterinog razvoja i/ili nakon rođenja.. Promjene u ekspresiji protoonkogena i tumorskosupresorskih gena nastaju i spontano, obično u sklopu nasljednih oštećenja i slabosti genoma, kao što su sindromi Down, Fanconi, Wiskott-Aldrich, Beckwith-Wiedemann i dr. U zloćudno promijenjenim stanicama citogenetičkim se metodama vrlo često nalaze strukturne promjene kromosoma u obliku translokacija, delecija, inverzija i sl. Nasljedna (obiteljska) sklonost obolijevanju od zloćudnih neoplazmi pripisuje se disfunkciji tumorskosupresorskih gena. Inaktivacija tumorskosupresorskog alelskog para nastaje stupnjevito, u dva koraka: jedan defektni alel nalazi se već u zametnoj stanici oca ili majke kao nasljedno svojstvo ili nova mutacija, a drugi se inaktivira naknadno, somatskom mutacijom zbog djelovanja genotoksičnih činitelja ili nestabilnosti cjelokupnog genoma. This article surveys actual knowledge about genetic mechanisms of malignant alteration and cancer inheritance, with emphasis on malignant neoplasms in children. Cancer mortality is the second common cause of children"s mortality. About 400 new examples of pediatric cancer occur each year in our country. Two basic mechanisms account for the malignant transformation of somatic cells: activation and inappropriate expression of dominant genes controling cell proliferation and differentiation (protooncogenes), and/or inactivation of the allelic pair of the recessive controlling genes (tumor suppressor genes). The genome can be damaged by physical, chemical or biological agents. The representants are, respectively: ionizing or ultraviolet radiation; professional or habitual exposure to carcinogenic chemicals (e.g. tobacco smoke); oncogenic viruses, such as Epstein-Barr or papilloma viruses. The child can be exposed to genotoxic agents in utero, after the birth, or both. Expression of the protooncogenes and of the tumor suppression genes may also be altered spontaneously, usually in connection with inherited imperfections of the genome, for example the Down, Fanconi, Wiscott-Aldrich, Beckwith-Wiedemann and other syndromes. Cytogenetic methods often reveal karyotype abnormalities, such as translocations, deletions, inversions etc. in neoplastically altered cells. Inherited (familial) susceptibility to cancer is attributed to a dysfunction of tumor suppressor genes. The allelic pair of the tumor suppressor genes is inactivated in two steps: a defective allele obtains in mother"s or father"s germ cells as an inherited trait or as a spontaneous (new) mutation, and the other allele is inactivated subsequently by somatic mutation caused by genotoxic agents or genome instability.

maligne neoplazme; nasljeđivanje; onkogeni; tumorosupresorni geni; genotoksični činitelji

nije evidentirano