hrvatski

Efikasnost gnojidbe krumpira dušikom

U ovom radu prikazat će se rezultati poljskih pokusa sa tri kultivara krumpira (Remarka, Red Star i Victoria) gnojena sa četri doze dušika (100, 150, 200 i 250 kg N ha-1) i kontrolom (0 bez gnojidbe dušikom) u tri ponavljanja. U rezultatima se komparira fiziološka, agronomska i efikasnost primanja dušika. U dvogodišnjem pokusu na lokaciji Brinje i Belica utvrđene su razlike u prinosu gomolja za različite doze gnojidbe dušikom. Efikasnost N znatno bolje je u korelaciji sa efikasnošću absorpcije N od strane gomolja nego sa efikasnošću u iskorištavanju. Prinos svježe mase gomolja signifikantno raste s primjenom dušika i kretao se u rasponu od 36, 4 do 41, 3 odnosno 30, 1 do 33, 8 Mg ha-1 na lokaciji Belica odnosno Brinje. Fiziološka efikasnost dušika signifikantno varira sa primjenom različitih doza dušika i djelom ovisi i o utjecaju klimatskih faktora. Koeficijent iskoristivosti dušika iz gnojiva varira i iznimno je nizak te je u dobroj korelaciji sa agronomskom efikasnosti. Optimalnom gnojidbom može se smatrati gnojidba sa 100-150 kg ha-1. Za unapređenje efikasnosti primjene N u poljoprivredi treba se razviti integrirana strategija koja uzima u obzir poboljšanu gnojidbu, obradu i druge agrotehničke mjere.

krumpir; prinos; dušik; efikasnost gnojidbe; Solanum tuberosum

nije evidentirano