hrvatski

Komentari Gorskog vijenca (1847.) Stefana Mitrova Ljubiše i Milana Rešetara (vidovi i prosudbe)

Ugledni hrvatski filolog, profesor slavistike u Zagrebu i Beču Milan Rešetar (1860.-1942.) više od pedeset godina svoga ustrajnog rada uložio je na proučavanju, komentiranju i interpretiranju pojedinih stihova Gorskog vijenca (7847.) Petra II. Petrovića Njegoša. On je svojim akribijskim i znalačkim radom točno ocijenio, ispravio mnoge nerealne sudove koji su izricani u trenutku zanosa za Njegoševo djelo, ili su bili plod nestručne spreme komentatora. Tako smo svojevremeno u knjizi Transformacije i strukture (Školske novine, Zagreb, 7982.) ustvrdili &raquo ; ; ; da je Milan Rešetar pravilno prosudio da je Stefan Mitrov Ljubiša (prvi komentator i priređivač latiničkog izdanja Gorskog vijenca - Zadar 1868.), okrenuo tekst na fonetičku ortografiju i dosta samovoljno ispravljao Njegošev jezik, a dodao je prilično nepotpun i netačan komentar&laquo ; ; ; . Primjedbe koje je izrekao Milan Rešetar na propuste Ljubiše u osnovi su točne. No ne upuštajući se u ovom kratkom sažetku u detaljniju analizu Rešetarovih brojnih izdanja Gorskog vijenca (objelodanio ih je 70, opremio ih predgovorima, pogovorima i komentarima), sučelit ćemo u naslovljenoj sintetičkoj studiji brojne vidove i Rešetarove aspekte, prije svega s Ljubišinim komentarima Gorskog vijenca. Ovo iz razloga što se u filologijskoj znanosti smatra da su ta, uz Latkovićeva i Banaševićeva izdanja Gorskog vijenca, najbolja kritička tumačenja Njegoševa djela. Rešetar je svojim znanstvenim proučavanjima dao izuzetan doprinos daljem razumijevanju, tumačenju i populariziranju stihova Gorskog vijenca, a samim tim on je umnogome obogatio književnopovijesnu znanost o Njegošu i tim radom udario pečat, zajedno s drugim proučavateljima, takozvanoj njegošologiji.

Stefan Mitrov Ljubiša; crnogorski jezik; crnogorska književnost; Njegoš; Gorski vijenac; komentari

nije evidentirano

njemački

Komentari Gorskog vijenca (1847.) Stefana Mitrova Ljubiše i Milana Rešetara (vidovi i prosudbe)

Ugledni hrvatski filolog, profesor slavistike u Zagrebu i Beču Milan Rešetar (1860.-1942.) više od pedeset godina svoga ustrajnog rada uložio je na proučavanju, komentiranju i interpretiranju pojedinih stihova Gorskog vijenca (7847.) Petra II. Petrovića Njegoša. On je svojim akribijskim i znalačkim radom točno ocijenio, ispravio mnoge nerealne sudove koji su izricani u trenutku zanosa za Njegoševo djelo, ili su bili plod nestručne spreme komentatora. Tako smo svojevremeno u knjizi Transformacije i strukture (Školske novine, Zagreb, 7982.) ustvrdili &raquo ; ; ; da je Milan Rešetar pravilno prosudio da je Stefan Mitrov Ljubiša (prvi komentator i priređivač latiničkog izdanja Gorskog vijenca - Zadar 1868.), okrenuo tekst na fonetičku ortografiju i dosta samovoljno ispravljao Njegošev jezik, a dodao je prilično nepotpun i netačan komentar&laquo ; ; ; . Primjedbe koje je izrekao Milan Rešetar na propuste Ljubiše u osnovi su točne. No ne upuštajući se u ovom kratkom sažetku u detaljniju analizu Rešetarovih brojnih izdanja Gorskog vijenca (objelodanio ih je 70, opremio ih predgovorima, pogovorima i komentarima), sučelit ćemo u naslovljenoj sintetičkoj studiji brojne vidove i Rešetarove aspekte, prije svega s Ljubišinim komentarima Gorskog vijenca. Ovo iz razloga što se u filologijskoj znanosti smatra da su ta, uz Latkovićeva i Banaševićeva izdanja Gorskog vijenca, najbolja kritička tumačenja Njegoševa djela. Rešetar je svojim znanstvenim proučavanjima dao izuzetan doprinos daljem razumijevanju, tumačenju i populariziranju stihova Gorskog vijenca, a samim tim on je umnogome obogatio književnopovijesnu znanost o Njegošu i tim radom udario pečat, zajedno s drugim proučavateljima, takozvanoj njegošologiji.

Stefan Mitrov Ljubiša; crnogorski jezik; crnogorska književnost; Njegoš; Gorski vijenac; komentari

nije evidentirano